Jesi li se ikada našao u situaciji da satima skrolaš kroz društvene mreže, osjećajući se iscrpljeno i preopterećeno, iako si zapravo očekivao da ćeš se opustiti? Prvo pogledaš nekoliko slika, zatim nekoliko statusa i prije nego što se sjetiš, prošlo je sat vremena, a osjećaš se iscrpljeno, preopterećeno i uznemireno. Iako društvene mreže obećavaju povezanost i zabavu, vrlo često nas upuštaju u začarani krug negativnih vijesti, usporedbe s drugima i osjećaja nesigurnosti. Za studente, čiji su životi već puni izazova – ispita, rokova, projekata i socijalnih pritisaka – “doomscrolling” je navika koja može ozbiljno utjecati na tvoje mentalno zdravlje i produktivnost.
“Doomscrolling” se događa kada skrolaš kroz negativne vijesti ili sadržaj na društvenim mrežama bez stvarne svrhe i gubiš vrijeme na informacije koje ti samo stvaraju stres i anksioznost. Taj besprijekorni tok negativnosti može te brzo iscrpiti.
U nastavku ćemo istražiti njegov utjecaj za naše mentalno zdravlje i produktivnost, kako ga možemo prepoznati te kako možemo koristiti društvene mreže na zdraviji način, tako da one zaista postanu alat za naš osobni i profesionalni rast, a ne izvor stresa.
Utjecaj “doomscrollinga” na mentalno zdravlje
Iako naizgled bezopasan, “doomscrolling” može ozbiljno utjecati na mentalno zdravlje. Istraživanja pokazuju da prekomjerna izloženost negativnim informacijama može povećati anksioznost, depresiju i smanjiti sposobnost koncentracije i produktivnosti. Nisu to samo osjećaji – postoje stvarni psihološki učinci.
Na početku, “doomscrolling” se može činiti kao mala navika – brz pogled na najnovije vijesti, što se događa u svijetu… Iako vijesti koje čitamo ne mogu promijeniti našu situaciju, osjećamo potrebu da ih vidimo. Tako, skrolamo dalje, tražeći odgovore na pitanja koja nas muče, iako znamo da nas te vijesti samo iscrpljuju i povećavaju stres.
Kao student, često si pod stresom zbog rokova, ispita i akademskih obveza. “Doomscrolling” može dodatno povećati tjeskobu, iscrpljenost i nesigurnost. To „besciljno skrolanje“ kroz vijesti stvara osjećaj preplavljenosti i smanjuje našu koncentraciju, dok nas ostavlja emocionalno iscrpljenima. Umjesto da se osjećamo povezaniji i informiraniji, često završavamo s osjećajem frustracije, izgubljenosti i zbrke. A nakon cijelog dana provedenog na društvenim mrežama, shvatimo da nismo bili produktivni – ni za fakultet ni za posao, ni za sebe. To je nešto s čim se mnogi suočavaju, no to nije nešto što moramo prihvatiti kao neizbježno.
Ako ti skrolanje izaziva tjeskobu, iscrpljenost ili osjećaj praznine, to je znak da nešto trebaš promijeniti. Evo nekoliko pokazatelja da si zapao u petlju “doomscrollinga”:
- Osjećaš se iscrpljeno i “prazno” nakon vremena provedenog online.
- Satima skroliraš kroz sadržaj koji te uzrujava.
- Ne možeš prestati skrolati, iako znaš da ti to ne koristi.
- Tvoje produktivnosti opada jer ne možeš koncentrirati na zadatke zbog stalne provjere telefona.
Možda najbolji način za prekidom ove navike je osvjestiti je, priznati da je imamo i željeti promjenu. Ispod slijede neki od najboljih savjeta koje smo pronašli, kako bi počeli svjesno mijenjati ovu naviku i poboljšali svoje mentalno zdravlje.
- Postavi vremenska ograničenja: Postavi vremenska ograničenja – na primjer, 30 minuta dnevno za Instagramu. Ako koristiš aplikacije poput Screen Time, iznenadit ćeš se koliko možeš smanjiti vrijeme na mrežama.
- Svjesno provjeravaj telefon: Pokušaj postati svjestan koliko često uzimaš mobitel u ruke tijekom dana, čak i kad to nije nužno. Ako primijetiš da to postaje automatizam, pokušaj postaviti pravilo da mobitel provjeravaš samo nakon što završiš važan zadatak. Na primjer, možeš postaviti alarm koji ti kaže “pauza za telefon” svakih sat vremena, kako bi smanjio impulsivno provjeravanje. Na taj način, usmjerenost na zadatke postaje prirodnija.
- Isključi notifikacije: Kako bi smanjio distrakcije, isključi obavijesti za društvene mreže i druge aplikacije koje te stalno ometaju. Na primjer, namjesti da notifikacije dobivaš samo za poruke ili pozive koji su stvarno hitni. Tako možeš lakše ostati koncentriran na zadatke i izbjegavati impulzivno skrolanje
- Početak dana bez ekrana: Za početak dana, izbjegavaj mobilni telefon prvih 30 minuta nakon buđenja. Umjesto da odmah gledaš notifikacije, koristi to vrijeme za meditaciju, vježbe disanja ili planiranje dana. Na primjer, možeš prakticirati kratku 5-minutnu meditaciju ili jednostavno zapisivati tri stvari za koje si zahvalan. Isključi sve notifikacije za društvene mreže kako bi izbjegao distrakcije ujutro i usmjerenost na dan koji slijedi.
- Odredi vrijeme bez telefona:
Planiraj u svom danu konkretno vrijeme kada nećeš koristiti društvene mreže. Na primjer, odluči da telefon ostaviš po strani dok jedeš, studiraš ili se opuštaš s prijateljima. Jednostavno ga stavi u ladicu, isključi ili stišaj zvuk i stavi u drugu sobu. Ako ti je teško, možeš koristiti aplikacije koje blokiraju društvene mreže za određeni period. Također, možeš povremeno organizirati “digitalni detox” – dan ili vikend bez ekrana, što ti pomaže da obnoviš energiju i fokusiraš se na važne ciljeve. - Prakticiranje mindfulnessa: Mindfulness ti pomaže bolje razumjeti svoje misli i emocije. Na primjer, kad osjetiš da si napet ili pod stresom, stani na trenutak i svjesno promatraj te misli. Ne osuđuj ih, nego samo priznaj njihovu prisutnost. Možeš, primjerice, prakticirati duboko disanje ili bilježenje svojih misli u dnevnik. To ti pomaže da prepoznaš kada si pod stresom i usmjeriš pažnju na smirenje ili pozitivne misli, kao što je usmjeravanje na nešto produktivno što možeš učiniti.
- Zamijeni negativne vijesti s korisnim i motivirajućim sadržajem. Ako želiš poboljšati kvalitetu sadržaja koji konzumiraš, zamijeni negativne vijesti s korisnim i motivirajućim profilima koji te inspiriraju ili educiraju o temama koje voliš, ostale eliminiraj
- Zatraži pomoć: I naposljetku, ako si isprobao sve, a još uvijek se osjećaš zarobljen u ciklusu “doomscrollinga”, nemoj se ustručavati zatražiti pomoć. Razgovaraj s terapeutom ili razgovaraj s prijateljem kojem vjeruješ i zamoli ga da te podrži održavati naviku u tvom digitalnom detoksu.
Kako društvene mreže mogu podržati tvoje mentalno zdravlje i produktivnost?
Društvene mreže mogu biti i korisne za tvoje mentalno zdravlje i produktivnost, pod uvjetom da ih koristiš na način koji ti pomaže, a ne ometa. Evo nekoliko konkretnih smjernica:
-
Poveži se s mentorima i profesionalcima: LinkedIn i Instagram mogu biti ključne platforme za umrežavanje s ljudima koji te mogu inspirirati ili podržati u karijeri. Pokušaj se pridružiti grupama i pratiti stručnjake iz industrije koja te zanima – tako možeš ostati u toku s najnovijim trendovima i idejama.
-
Pronađi inspiraciju i organiziraj se: Instagram i Pinterest nisu samo za zabavu – mogu biti izvrsni za pronalaženje ideja za projekte, organiziranje svojih ciljeva ili čak za učenje novih vještina. Napravi privatne albume s inspiracijama za projekte koje trebaš realizirati.
-
Organiziraj studijske grupe i zajednice: Facebook grupe i slične zajednice mogu postati tvoje digitalno okupljalište za razmjenu studijskih materijala, savjeta i ideja. Umjesto da skrolate besciljno, pridruži se grupama gdje možeš aktivno sudjelovati i dijeliti resurse koji ti pomažu u učenju.
-
Iskoristi društvene mreže za postavljanje ciljeva: Pokušaj koristiti društvene mreže za postavljanje ciljeva i praćenje napretka. Na primjer, LinkedIn nije samo za profesionalce, već i za studente koji žele pratiti najnovije trendove u industriji i povezivati se s mentorima. Na Instagramu, umjesto da se uspoređuješ s drugima, možeš pratiti edukativne profile koji ti pomažu u učenju novih vještina.
Zaključak: Pronađi ravnotežu
Društvene mreže mogu biti koristan alat za osobni rast, no samo ako ih koristimo s pažnjom i granicama. Ključ je u postavljanju granica i svjesnom korištenju tih platformi. Pokušaj ovaj tjedan odrediti vrijeme bez društvenih mreža i osjeti razliku – veća produktivnost i smanjenje stresa možda su ti na dohvat ruke.
Izvori:
1. Salamon M. (2024).“Doomscrolling dangers”. [online]. Harvard Health Publishing. Dostupno na: https://www.health.harvard.edu/mind-and-mood/doomscrolling-dangers (27.02.2025.)
2. Thou S. (2024). “Doomscrolling linked to existential anxiety, distrust, suspicion and despair, study finds. [online]. The Guardian. Dostupno na: https://www.theguardian.com/technology/article/2024/jul/19/doomscrolling-linked-to-existential-anxiety-distrust-suspicion-and-despair-study-finds (08.03.2025.)
3. Starkman E. (2024): What’s Doomscrolling and Can It Harm Me? [online]. Web MD. Dostupno na: https://www.webmd.com/balance/what-is-doomscrolling (08.03.2025.)
