Potrošio si već cijelu noć sjedeći nad knjigom, ali ako te netko upita da o njoj kažeš više od naslova već si u problemu? Opusti se, nisi jedini koji čak ni nakon svih tih godina školovanja nisi naučio pravilno učiti. Dobra vijest je da se i učenje može naučiti, potrebno je samo malo strpljenja, prakse i upornosti. Umjesto da nakon svake rečenice pogledavaš prema društvenim mrežama ili razmišljaš o tome kako ti opet ništa ne ostaje u pamćenju, pročitaj naš vodič. Zapamti, čuda se ne događaju preko noći, a navike se stvaraju tek nakon nekoliko tjedana primjene određenih postupaka ili radnji. Upornost se isplati!
Čitaj sa svrhom
Prije nego doista kreneš čitati, odredi svrhu i rezultat kojeg želiš postići. Radi li se o upoznavanju s materijalom prije početka predavanja, ponavljanju ili učenju za važan ispit? Razmisli o važnosti koje određeno gradivo ima na cijeli predmet i studij, a to će ti odmah reći koliko si možeš priuštiti da budeš dekoncentriran.
Ukoliko se radi o upoznavanju s gradivom, od tebe se ne očekuje da znaš i povezuješ činjenice kojima bi trebao barati pri kraju studija, što znači da čitanju takvog materijala možeš pristupiti opuštenije. Pokušaj si dočarati pojmove na način koji je najkompatibilniji s tvojim načinom učenja, no ne moraš odmah sve pamtiti ili u potpunosti razumjeti. Za to postoje profesori i predavanja na kojima ćeš doći do alata za lakše razumijevanje činjenica i stavljanje istih u određeni kontekst.
Ako je u pitanju ispit, stvari postaju ozbiljnije. Podrazumijeva se da ono što čitaš već trebaš poprilično poznavati, a ovo ne bi trebao biti tvoj prvi susret s materijom koju obrađuješ. Za početak odredi vrstu informacija koja se može prikupiti iz određenog teksta: sadrži li podatke i brojke koje trebaš zapamtiti ili opisuje apstraktne pojmove s kojima trebaš biti detaljno upoznat? Nakon analize, vrijeme je da se uhvatiš u koštac s materijalom na malo dublji način.
Nauči vještinu „skimminga“
Umjesto da u cijelosti i detaljno proučavaš svaku rečenicu, za početak cijeli sadržaj „preleti“ brzim čitanjem. Iako se može činiti kao površan pristup bez mnogo koristi, „skimming“ je na nekim sveučilištima postao prava disciplina. Majstori ove vještine već na prvi pogled znaju izdvojiti važan sadržaj, kojem će se poslije detaljnije posvetiti po potrebi.
To nije čitanje u žurbi, letimičan pregled kratkog sadržaja ili čitanje samo prve i zadnje rečenice. Potrebno je aktivno čitati i razdjeljivati informacije po važnosti u što kraćem vremenu. Pažljivo obrati pozornost na tekst, kako bi mogao razlikovati ključne dijelove od sporednih priča ili suvišnih primjedbi. Iako ova metoda podrazumijeva selektivno čitanje, jako je važno pregledati cijeli tekst kako bismo bili sigurni da se u naizgled nevažnim odlomcima ne skrivaju neke ključne činjenice ili podaci.
Uvijek postoje i određena štiva koja se na ovaj način nikako ne bi trebala obrađivati, poput lektire za studij književnosti ili literatura koja bi trebala biti poticaj za pisanje eseja. No, kada su u pitanju udžbenici i skripte, „skimming“ može biti odlična metoda za početak čitanja. Ona, primjerice, djeluje motivirajuće na sve oni koji prvi prvom pogledu na literaturu od nekoliko stotina stranica odmah odustaju, te daje osjećaj da smo ipak nešto napravili.
Procijeni valjanost i važnost teksta
Kada smo se pobliže upoznali s tekstom, možemo procijeniti koliko je stručan i potreban za zadatak koji odrađujemo. Primjerice, ako pišemo akademski istraživački rad, potrebno nam je mnogo relevantnih izvora i referentnih materijala. U ovom slučaju, znanstvene se publikacije smatraju vjerodostojnijima i autoritativnijima od ne-znanstvenih djela. Uz eseje, potrebna je znatna količina akademskog štiva kako bi se napisali kvalitetni istraživački radovi, pa se od studenata često traži da samostalno procjenjuju referentne materijale i izvore.
Većina sveučilišnih knjižnica omogućava studentima da izvrše prilagođena pretraživanja kako bi se knjige i druge publikacije točno odabrati, sukladno materiji koju obrađuju. Nakon što definiraš svoj istraživački rad, temeljito pretraži dostupni knjižnični sustav kako bi pronašao potrebne resurse. Nakon što nabaviš nekoliko potencijalnih izvora za temu svog istraživačkog rada, odvoji neko vrijeme kako bi mogao pregledati sadržaj i označiti posebno informativne odjeljke ili citate. Ako moraš vratiti knjige u relativno kratkom roku ili ih ne možeš provjeriti kako bi htio na licu mjesta, napravi fotokopije određenih dijelova i organiziraj svoje dokumente tako da odgovaraju općim obrisima tvog rada.
Člancima i knjigama pristupi drugačije
Većina akademske literature dolazi u dva oblika: kao knjiga ili članak u relevantnom znanstvenom časopisu. Iako se ova dva izvora razlikuju u rasporedu i stilu kompozicije, oni obično pokrivaju iste teme, a istu strategiju možeš koristiti za njihov kratki pregled prije temeljitog čitanja. No, ako je u pitanju knjiga, moglo bi biti korisno započeti s uvodnim odlomcima prije nego što se udubiš u glavni tekst. Umjesto da s čitanjem kreneš od prve stranice, prvo pogledaj uvod, sadržaj, indeks, bilješke autora, čak i zaključak. Ovi resursi pomažu u utvrđivanju glavnog fokusa čitanja, što omogućuje čitanje sa svrhom i učinkovitije obrađivanje teksta. Osim toga, bacanje pogleda na kritike knjiga na web mjestima poput Amazona koristan je način da sebi približiš temu koja se obrađuje prije nego što uopće počneš čitati. Baš kao što većina znanstvenih knjiga ima uvod ili kratki odlomak za početak, većina članaka u časopisima donosi sažetak ili duži podnaslov. Većina sažetaka duga je dva do tri odlomka, a iako su mnogi akademski časopisi dostupni samo za kupnju, većina odgovarajućih sažetaka dostupna je besplatno. Dobro istraži sve mogućnosti koje ti se nude pa izaberi najprihvatljiviju opciju.
Razvij učinkovite načine pamćenja važnih sadržaja
Dok se baviš akademskim čitanjem, presudno je zapamtiti ili zabilježiti sve važne činjenice i podatke prisutne u tekstu, a za većinu ljudi to znači ponovno čitanje. Nečija sposobnost zadržavanja informacija iz članaka ili časopisa povezana je i s njihovim iskustvom čitanja. Ako smo organizirali, secirali, ispitali, pregledali i procijenili materijal koji čitamo, on će čvrsto sjesti u sjećanje i biti pristupačniji. Zato se većina studenata lakše sjeća članaka o laganijim i nebitnim temama, nego akademskih tekstova. Pamtljivost određenog pročitanog materijala možemo povećati korištenjem vizualizacije, usmenog recitiranja i drugih kognitivnih tehnika koje omogućuju potpuno razumijevanje teksta. Neki studenti stvaraju mnemotehničke uređaje koji pomažu u pamćenju poredanih popisa, formula i drugih detaljnih skupova informacija. Unaprijed odaberi najvažnije zadatke i organiziraj grupna čitanja po temama. Razmisli o stavljanju knjiga u hrpe prema temi, a one najvažnije neka budu na vrhu, a zatim metodično razradi svoje zadatke u okviru vlastitih mogućnosti.
Definiraj vremenska ograničenja
Unatoč uobičajenoj praksi cjelonoćnih štrebanja, većina akademskih stručnjaka slaže se da bi studenti trebali odrediti vremenska ograničenja za svoja akademska čitanja – i držati ih se. Pažljivo planiran raspored čitanja daje više nego dovoljno vremena za dovršetak djela, ponovno čitanje materijala jednom ili dva puta kako bi se povećala pamtljivost, kao i za sastavljanje korisnih bilješki o tekstu.
Prema nekim istraživanjima, relativna težina svih tvojih tečajeva tijekom određenog semestra podijeljena na tromjesečja, trebala bi odrediti koliko vremena provodiš učeći na tjednoj bazi. Na primjer, teži predmeti zahtijevaju tri sata učenja, za one srednje teške potrebno je dva sata, dok za one lakše treba izdvojiti jedan sat. Jednom kada odrediš razinu težine, pomnoži dodijeljene sate svakog predmeta s brojem sati koje te predmete pohađaš u nastavi tjedno. To daje broj sati koje bi trebao posvetiti svakom predmetu tjedno. Na primjer, izrazito težak kolegij, za koji imaš predavanja tri sata tjedno, obično zahtjeva i 9 sati učenja svaki tjedan. Kako ne bi došlo do preopterećenja, savjetuje se ipak ne prekoračiti granicu od otprilike 25 sati učenja tjedno.
Sretno i rasturi te ispite!
Vezani članak:
Vodič za uspješno čitanje i razumijevanje akademskog sadržaja
