Ponekad može biti teško pronaći motivaciju za učenje, čak i ako je u pitanju najvažniji test ili prezentacija o kojoj ovisi ocjena. Društvene mreže, izlazak s ekipom, pa čak i gledanje u točku na zidu čini se hitnije i zanimljivije od savladavanja gradiva koje samo čeka pravi trenutak. Najveći problem? Kako početi i natjerati se zapamtiti sve potrebno. Odugovlačenje može potrajati tek određeno vrijeme, s obzirom na to da je ispitni rok sve bliže, a šansi za popravak nema mnogo. Dobra vijest je da postoje koraci za lakšu motivaciju, bez obzira koliko se to trenutno čini teškim. Sastavili smo 6 jednostavnih, ali učinkovitih savjeta koji će ti pomoći ako im barem daš šansu. Nijedna strategija ne funkcionira za baš svakog pojedinca, ali vjerojatno ćeš pronaći barem jednu za sebe. To je sve što trebaš, zar ne?
Prvi korak: Otkrij zašto odgađaš
Odgađanje studentskih obveza složen je problem koji može imati mnogo različitih uzroka, a neki od najčešćih su:
- Uvjeravaš sam sebe da je zadatak pred tobom veći od tvojih sposobnosti
- Odgađanje zadatka način je pobune protiv roditelja ili profesora
- Tema ti je izrazito dosadna
- Čekaš “savršeno” vrijeme za početak
- Zadatak je postao toliko težak da ne znaš odakle početi
Razumijevanje vlastitih razloga za odgađanje ključan je prvi korak za motiviranje. Provedi neko vrijeme razmišljajući o tome što te tjera da odgađaš, a što bi ti pomoglo da premostiš taj problem.
Drugi korak: Prošetaj
Ovo je jedan od najučinkovitijih koraka u procesu motivacije. Kada je potrebno obaviti hrpu posla, čini se kontraintuitivnim ostaviti sve iza sebe i otići van. E pa za to postoji nekoliko dobrih razloga. Dva najveća su to da hodanje čini dobro za naš mozak, dok istovremeno stvara produktivan zamah. Šetnja stavlja naš mozak u optimalno stanje za primanje i pohranjivanje novih informacija. Rekreacija na svježem zraku izvrsno je rješenje za podizanje energije, kao i razine motivacije. Vježbanje proizvodi endorfine, kemikalije koje poboljšavaju raspoloženje i podižu motivaciju. Nakon izlaska u šetnju na svježem zraku osjećamo se kao da smo nešto postigli. Umjesto da sjedimo za stolom, zapravo nešto radimo. Djeluje iz istog razloga što pospremanje kreveta ili pranje suđa daje dobar početak dana – stvara zamah. Objekti u pokretu imaju tendenciju da ostanu u pokretu, a odlazak u šetnju stavlja nas na produktivni put, bez da smo uopće krenuli s učenjem.
Treći korak: Podijeli gradivo na manje dijelove
Veliki studentski projekti, poput ispita, mogu se činiti nesavladivim. Suočavanje sa zadatkom u cjelini je mjesto gdje mnogi ljudi gube motivaciju za učenje. Podjela gradiva na manje dijelove ublažit će zastrašivanje i učiniti zadatke mnogo lakšima za savladavanje. Na primjer, ako učiš za završni ispit, možeš si zadati da pregledaš jedno ili dva poglavlja odjednom. Zamisli svako poglavlje ili odjeljak kao gradivni blok koji će te pripremiti za sljedeći odjeljak. Kada na to gledaš kao na nekoliko malih zadataka, a ne kao na nepremostivi projekt, osjećat ćeš se mnogo manje opterećeno i obavit ćeš više posla.
Četvrti korak: Posveti se jednom zadatku
Prije nego kreneš s učenjem odaberi jednu stvar na koju ćeš se usredotočiti. Kada pokušavaš izvršiti više zadataka, u iskušenju si da skočiš na sljedeću stavku s popisa obaveza u trenutku kada ti prva stvar postane dosadna ili teška. To je ljudska priroda. Umjesto toga, odaberi jednu stvar na koju ćeš se usredotočiti na početku. Zapiši svoj cilj i postavi papir na vidljivo mjesto u svom radnom prostoru. Tako ćeš ga uvijek imati na oku, kako bi te podsjećao gdje bi tvoja koncentracija trebala biti tada. Idealan rezultat je to da se nećeš zamarati ničim drugim za to vrijeme, jer se tvoj mozak mora usredotočiti samo na jedan zadatak. Budi ljubazan prema svom mozgu i posveti se jednom cilju prije nego što učiniš bilo što drugo.
Peti korak: Upotrijebi trik s malim naporom
Nakon što je cilj određen, a radni kutak pospremljen i spreman za akciju, vrijeme je da se krene s učenjem ili izradom projekta. Najteže je početi i zapisati prvih nekoliko rečenica ili zapamtiti prvu lekciju. Kako bi se s tim izborili, moramo eliminirati otpor prema zadatku pred sobom na bilo koji način, recimo:
- Ako moraš napisati seminarski rad, samo kreni pisati okviran tekst ili nabacivati riječi koje možda nisu povezane, ali će u budućnosti biti. Napiši sve što ti padne na pamet, čak i ako nije povezano s radom kojeg trebaš napraviti. Ništa ne stimulira manje od prazne stranice
- Ako naiđeš na prepreku, samo zabilježi nešto što treba razraditi ili dio istraživanja koje trebaš napraviti, zatim nastavi dalje. Uvijek je lakše dati smisao nečemu već napisanom, što je potrebno oblikovati, nego izmišljati sadržaj za potpuno praznu stranicu.
- Ako učiš za test ne znaš odakle početi, samo izvadi svoje bilješke i gledaj u njih pet minuta. U nekom trenutku stvari će početi dobivati širi smisao i učenje će doći prirodnije.
Ovo vrijedi za svaku zadaću ili učenje – u početku si zadaj lagane zadatke, a kada se kreneš koncentrirati i dobivati zamah, samo dodaj i teže stvari.
Šesti korak: Koristi Pomodoro tehniku
Ima čudan naziv, ali princip ove tehnike je poprilično jednostavan:
- Postavi mjerač vremena na dvadeset pet minuta i radi na samo jednom zadatku tijekom tog vremena
- Uzmi pauzu od pet minuta nakon što se tajmer isključi
- Ponovi ovaj raspored od 25 minuta učenja i 5 minuta odmora još četiri puta
- Napravi dužu pauzu
Ne samo da Pomodoro tehnika pomaže eliminirati otpor, jer je rad od 25 minuta podnošljiv, već može pomoći poboljšati pozornost i fokus. Nakon nekog vremena neće ti ni trebati brojač, jer ćeš već imati osjećaj koliko vremena učiš, a koliko se možeš odmarati. Cijela poanta tehnike je da samo kreneš s radom. Ako ti tijekom tih 25 minuta na pamet padne neka druga obveza ili misao, zapiši to na komad papira i vrati se poslu. Kada ih zapišeš misli koje te ometaju, ublažavaš potrebu mozga da ih zapamti i oslobađaš svoju moć koncentracije za zadatak koji je pred tobom.
Motivacijski savjet za kraj
Uzmi u obzir mogućnost da nedostatak motivacije znači da jednostavno nisi pronašao pravu tehniku za sebe. Budući da je naš mozak jedinstven, jedinstven je i način na koji funkcionira, a to znači da svi učimo drugačije. Pokušaj promijeniti okruženje za učenje – izađi van i okruži se bijelom bukom koja ti može pomoći da se koncentriraš. Ako to ne upali, pronađi kutak u knjižnici gdje je najveća tišina i ne postoji nikakvo ometanje. Ako uglavnom učiš sam, pokušaj osnovati grupu za učenje. Ako te ometa kakofonija glasova u grupi, pokušaj raditi sam na mirnom mjestu. Promijeni način učenja i eksperimentiraj. Ako obično čitaš svoje bilješke ili udžbenike, pokušajte nacrtati slike koje će ti pomoći da zapamtiš informacije vizualno.
Kada ti nedostaje motivacije za učenje, pomaže se prisjetiti se zašto uopće pohađaš odabrani studij. Zapitaj se što te privuklo ovom studiju na samom početku. U kojem njegovom dijelu najviše uživaš? Što želiš postići kada ga završiš? Biti u stanju artikulirati svoje ‘zašto’ pomoći će pri postavljanju dugoročnih ciljeva. To je jedan od najsnažnijih motivatora. Zamisli svoj život u budućnosti, nakon što završiš studij i kako će ti tvoja kvalifikacija i diploma pomoći da uspiješ u ostvarenju svojih ciljeva. Tu sliku uvijek možeš prizvati kada ti god ponestane volje ili motivacije, jer sam sebe uvijek najbolje možeš inspirirati!
