S novim semestrom Libertas međunarodno sveučilište dobilo je novog profesora na preddiplomskom studiju Međunarodni odnosi i diplomskom studiju Međunarodni odnosi i diplomacija. Za ovaj intervju profesor Grdešić je podijelio s nama svoja dosadašnja iskustva i znanja iz karijere, najavio što će predavati i što studenti mogu očekivati na njegovim predavanjima, podijelio svoje savjete za maturante koji razmišljaju o upisu na studij Međunarodni odnosi i diplomacija, ali i dao vlastite smjernice za diplomante koji ulaze u svijet diplomacije.
- Na kojim kolegijima predajete i što znanje iz tih područja donosi studentima? Zašto su ti kolegiji važni?
Počašćen sam pozivom rektora prof.dr.sc. Duška Pavlovića i rado sam se odazvao priključiti se nastavnom osoblju Libertasa kao profesor na kolegiju “Diplomacija” na trećoj godini preddiplomskog studija Međunarodni odnosi i na prvoj godini diplomskog studija Međunarodni odnosi i diplomacija. Premda je moj radni odnos na pola radnog vremena, bit će dosta posla budući da su to kolegiji koji su obvezni i čine dio onih kolegija koji su temeljni za oblikovanje znanja i stvaranje očekivanih vještina za buduće magistrice i magistre međunarodnih odnosa. Kolegij “Diplomacija” ima dobru kombinaciju teorijskih i praktičnih tema, to je jedan od onih kolegija kojem je potrebna “povijesno-teorijska” pozadina ali ostaje suhoparan ako se ne bavi praksom diplomacije i diplomatskom stvarnošću. Međunarodni odnosi u cjelokupnom profilu studija jedan su od predmeta koji tematiziraju šire teme međunarodnih odnosa: teorije, aktere i organizacije, metode, povijest međunarodnih odnosa. Moj pristup tom kolegiju je politološki, nastojat ćemo razumjeti čimbenike, aktere i procese u međunarodnim odnosima iz perspektive politoloških pojmova političke moći, odlučivanja i državnih interesa.
- Koji savjet imate za maturante koji će upisati ili razmišljaju o upisu na studij Međunarodnih odnosa i diplomacije? Što bi im taj studij mogao donijeti?
Studij Međunarodnih odnosa i diplomacije upravo je to što i govori njegov naziv, tako da maturanti ne trebaju biti u nedoumici što će studirati i čime će se baviti. Ako ih zanimaju teme suvremenog svijeta, međunarodnih odnosa, vanjske politike, globalizacije, tada su na pravom mjestu. Naravno, znanje samo po sebi je lijepo ali mladi ljudi moraju oblikovati svoju profesiju i buduću karijeru, a mislim da Libertas daje dobru kombinaciju i omjer teorijskog temeljnog znanja te primijenjenih i primjenjivih znanja i sposobnosti. Danas svi govore o važnosti STEM znanosti i profesija, ali budućnost društva ne može biti pohranjena samo u ruke matematičara i fizičara, netko mora brinuti i upravljati odnosima ljudi u zajednicama, u državi, među državama i u globalnom svijetu. Vidimo da države ne odumiru nego dobivaju na svojem značenju, nove tehnologije stvaraju nove opasnosti i mogućnosti i potrebni su nam stručnjaci koji će moći razumjeti novi svijet i dati dobre odgovore na izazove budućnosti. Za to su nam potrebni “društvenjaci”.
- Koji savjet možete dati mladim diplomantima koji su završili studij Međunarodnih odnosa i diplomacije? Na koje prepreke bi mogli naići i kako ih savladati?
Iz profesorskog i diplomatskog iskustva moj je savjet novim diplomantima da ne odustaju od svojeg sna, da ne odustaju od onog što žele raditi, od onog što ih oduševljava i inspirira. Zato i kad naiđu na otpor uskogrudnih šefova, preplašenih kolega, birokrata iz susjednog ureda koji razmišljaju samo o tome kako nešto nije moguće napraviti, neka ne odustaju, neka izdrže, otvorit će se mogućnosti i za njihov doprinos, doći će trenutak kad šef neće biti ograničeni karijerist nego netko spreman pomoći vam da poletite. Prepreke su najčešće vezane uz birokratska pravila i hijerarhije, njih treba razumjeti jer i one imaju svrhu, ali mladima je zadatak da ih uvijek propituju i provjeravaju.
- Koja znanja i iskustva Vi možete prenijeti studentima? Gdje ste sve radili, na kojim pozicijama i u kojim državama?
Moj profesorski, znanstveni i nastavni poziv jest politička znanost. Istraživao sam i predavao na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, jedinom i jako dobrom fakultetu političke znanosti u Hrvatskoj, a i jednom od prvih u središnjoj i istočnoj Europi. Veliki dio mog znanstvenog razvoja dugujem nastavnim i istraživačkim boravcima u Sjedinjenim Američkim Državama, Fulbright stipendijama na Indiana University, Bloomington i na Virginia Tech u Blacksburgu. U Bloomingtonu sam proveo dvije akademske godine te surađivao s dobitnicom Nobelove nagrade profesoricom Elinor Ostrom. Predavao sam američkim studentima što je bilo novo i korisno iskustvo. Oni nemaju problema dovoditi u pitanje profesorski autoritet svojim pitanjima i komentarima. Danas su i naši studenti puno slobodniji i očekuju od nastavnika ne samo da korektno obavlja svoj posao, nego da bude “partner u obrazovanju” i da studente ne smatra “nužnim zlom” profesorskog posla. Studijski boravci u Americi, brojne konferencije, javni nastupi bili su od velike pomoći tijekom mog kasnije diplomatskog djelovanja.
Politička znanost jest znanost o demokraciji i za demokraciju. Dakle, istražuje i opisuje demokratske fenomene, ali i stvara primijenjena znanja za demokratski život institucija i građana. Na tu temu sam napisao i dvije knjige. Tako sam i ja na ovoj primijenjenoj strani profesije, pokušao svoja znanja prenijeti u politički život i diplomatsku praksu. Bio sam tako hrvatski veleposlanik u SAD-u od 2000. do 2004. i relativno nedavno u Velikoj Britaniji od 2012. do 2017. Bila je to čast i privilegija ali to je i poseban izazov za politologa – biti hrvatski veleposlanik u te dvije važne države. Ta dva veleposlanička mandata omogućila su mi da bolje razumijem politološke koncepte koje sam predavao studentima i da vidim njihove dosege i vrijednosti u realnom političkom ambijentu. I dok sam u veleposlanstvu testirao politološke pristupe i metode, sada mogu svojim studentima na kolegiju “Diplomacije” donijeti korisnu sintezu teorije i prakse, pokazati zašto diplomacija ostaje važna politička i državna djelatnost te kako ona funkcionira u stvarnom svijetu. Putovat ćemo od teorije i definicije pojmova do prakse protokola i pisanja diplomatskih izvješća. Nadam se da će to putovanje studentima biti zanimljivo kao što je i meni samom.
