Primiš džeparac, honorar ili stipendiju, odradiš par dana studentskog posla i odlučiš da ćeš ovaj mjesec “napokon biti pametniji s novcem”.
No tjedan dana kasnije – imaš 0 eura na računu. Zvuči poznato?
Nisi sam/a. I nisi “neodgovoran/na”. Tvoj mozak jednostavno ima svoj način kako doživljava novac. A to nije uvijek racionalno.
Znanstvenici već godinama proučavaju kako mozak donosi financijske odluke, a istraživanja iz neuroznanosti i psihologije novca pokazuju da naš novčanik često vodi kemija, a ne logika. Dobra vijest? Kad shvatiš kako funkcioniraš, možeš “hakirati” vlastite navike i konačno imati osjećaj da ti novac ne curi kroz prste.
Tvoj mozak voli nagrade i zato troši prije nego što razmisli
Znanstvenici Colin Camerer i Brian Knutson otkrili su da se u mozgu aktivira isti sustav nagrade (dopamin) kad vidiš nešto što želiš kupiti, kao i kad to stvarno dobiješ. Drugim riječima, samo gledanje novih tenisica ili sniženja u dućanu već te čini sretnim. S druge strane, kad plaćaš, u mozgu se aktivira područje povezano s boli (inzula). Ta “bol trošenja” puno je manja kad plaćaš karticom nego gotovinom. Zato digitalni novac trošimo brže: mozak ga ne doživljava kao stvaran. Ukratko, nisi “loš/a s novcem”, već je tvoj mozak istreniran bolje za kratkoročne nagrade nego za dugoročne planove.
Zašto mladi najčešće griješe s novcem
Današnji studenti odrasli su s karticama, aplikacijama i digitalnim novčanicima – novac više nije fizički, pa ni osjećaj trošenja nije isti. Prema istraživanju iz 2024. (Social Sciences, MDPI), većina studenata ima dojam da troši manje nego što zapravo troši, jer svaka transakcija prođe “bez boli”. Klik, potvrda i gotovo.
Psiholozi to zovu mentalno računovodstvo: u glavi vodimo više malih budžeta (jedan za kave, drugi za izlaske, treći za “ozbiljne stvari”), ali sve to na kraju ide iz istog izvora.
Tu je i još jedan poznati obrazac: impulzivna kupnja kao reakcija na stres.
Kad si preopterećen/a, mozak traži brzi izvor dopamina, nešto što će te trenutno razveseliti. Zato novi komad odjeće ili neki utješni zalogaj često djeluju kao najlakše rješenje.
Kako pratiti svoje troškove (i što ćeš iz toga naučiti)
Ovaj tjedan napravi mali eksperiment. Ništa komplicirano, samo promatraj.
Prati sve svoje troškove. Da, baš sve (čak i one kave, i snackove koje “kupiš usput” 🙂 ).
Možeš ih zapisivati u neku posebnu bilježnicu ili u neku od mobilnih aplikacija za praćenje financija (poput Money Managera, Walleta, Spendeeja, Wallet by BudgetBakersa ili Expensifyja). Budući da se razlikuju, najbolje je preuzeti par aplikacija i testirati koja najbolje odgovara tvojim potrebama.
Gdje ćeš zapisivati troškove je manje važno. Važnije je da to radiš svaki dan, najbolje navečer, kad imaš par minuta mira.
Na kraju tjedna sjedni i pogledaj kamo je otišao tvoj novac.
Možda će te rezultat praćenja iznenaditi! Najčešće najviše potrošimo na sitnice koje nam u trenutku djeluju nevažno. Ali upravo kad ih vidiš crno na bijelo, mozak se prebacuje iz “automatskog” u “svjesni” način razmišljanja. I to je već prvi korak prema promjeni.
Mini izazov: kako stvarno uštedjeti ovaj tjedan
Ne trebaju ti Excel tablice i veliki planovi. Treba ti samo 7 dana discipline.
Probaj jedan od ovih mini-izazova i promatraj kako reagiraš:
- Hrana: cijeli tjedan ručaj u menzi umjesto snackova ili dostave.
- Prijevoz: koristi bicikl ili tramvaj umjesto auta.
- Zabava: iskoristi studentske popuste, kuponske aplikacije ili “happy hour” ponude.
Na kraju tjedna zapiši koliko si potrošio/la manje. To možda neće biti velika svota, ali će ti pokazati koliko zapravo imaš utjecaja na svoj novac.
Mozak u tom trenutku uči da je nagrada osjećaj kontrole, a ne sama kupnja. I svaka ušteda koju možeš izmjeriti jača tvoj osjećaj sigurnosti i samopouzdanja.
Ako se mjesec dana uspiješ držati plana, nagradi se. Ali ne impulzivno, nego svjesno. Tako će kupnja postaje izbor, a ne reakcija. A mozak na taj način uči da disciplina može biti jednako ugodna kao i trošenje.
Tvoj prvi “fond za hitne slučajeve”
Možda misliš da za štednju moraš imati “višak”. Ne moraš.
Istraživanja pokazuju da navike štednje ne ovise o iznosu, nego o ponavljanju. Zato počni jednostavno.
Odvoji 5 ili 10 eura tjedno i prebaci ih na poseban račun ili odvoji u kasicu. I nemoj ih dirati tjedan dana. Taj osjećaj da možeš ne potrošiti postaje moćan psihološki alat. Mozak to registrira kao uspjeh i želi ga ponoviti.
Financijska stabilnost nije talent koji imaš ili nemaš. To je skup mentalnih navika koje gradiš, kao bilo koju drugu vještinu.
Kad razumiješ kako tvoj mozak donosi odluke o novcu, prestaješ se boriti protiv sebe i počinješ stvarati navike koje rade ZA tebe.
Pokušaj 21 dan provoditi ove mikro korake i gledaj što će se promijeniti. Sretno!
Literatura:
1. Camerer, C. F., Loewenstein, G., & Prelec, D. (2005). Neuroeconomics: How neuroscience can inform economics. Journal of Economic Literature, 43(1), 9–64.
2. Knutson, B., Rick, S., Wimmer, G. E., Prelec, D., & Loewenstein, G. (2007). Neural predictors of purchases. Neuron, 53(1), 147–156.
3. Social Sciences (MDPI) (2024). Money Matters: A Contemporary Review of Young Adults’, Financial Behaviour.
Fotografije: Envato
