Mozak je središte čovjekova živčanog sustava i kao takav najvažniji je organ za čovjekovu sposobnost razmišljanja. Poput mišića u tijelu i mozak treba aktivnosti da bi mogao živjeti i razvijati se. Kao što nam je potrebna fizička aktivnost za stimuliranje rasta mišićnih stanica, tako nam trebaju i moždane fitness aktivnosti za poboljšanje veza među moždanim stanicama.
Mnoge znanstvene studije potvrdile su da fizička aktivnost, osim što pozitivno utječe na fizičko zdravlje, ima pozitivan utjecaj na funkcije mozga na više fronti – od molekularne do utjecaja na ponašanje. Studija provedena na Sveučilištu Georgia potvrdila je da čak i aktivnost od samo 20 minuta pomaže u obradi podataka i funkcijama memorije u mozgu.
Vježbanje stoga, bilo da je riječ o jednokratnom i kratkotrajnom (npr. vježbanje oko 30 minuta) ili redovitom (svakodnevno vježbanje tijekom dužeg razdoblja), ima pozitivan utjecaj na naše raspoloženje. Ipak, dugotrajno poboljšanje raspoloženja postiže se redovitim fizičkim aktivnostima u dužem vremenskom periodu.
Kombinacijom aerobnih i anaerobnih aktivnosti u dužem vremenskom periodu ublažavaju se simptomi depresije. Na smanjenje osjećaja tjeskobe značajno može utjecati aerobna aktivnost, dok anaerobna ima znatno manji učinak. Većina novijih istraživanja pokazuju da će samo 5 minuta vježbanja na dan pozitivno utjecati na rješavanje tjeskobe.
Bavljenje sportom i tjelovježbom, uz već spomenute psihološke koristi, povećava i naše samopoštovanje, pri čemu je pozitivan utjecaj svakako najveći kod onih ljudi čije je samopoštovanje inače nisko.
Osim na zdravlje mozga, fizička aktivnost ima pozitivne učinke i na održavanje tjelesne težine, količinu abdominalnih masti, hiperglikemiju, inzulinsku rezistenciju, hipertenziju, dislipidemiju, na ukupno zdravstveno stanje i prevenciju kardiovaskularnih oboljenja.
Vježbanje može pozitivno utjecati na mozak na više načina:
- Ubrzava srčane otkucaje i srce pumpa više krvi te više kisika doprema organima, između ostalog i mozgu. Također, vježbanje značajno pomaže tjelesnom oslobađanju mnoštva hormona koji sudjeluju u stvaranju hranjivog okruženja za rast moždanih stanica. Tjelovježba potiče aktivnost mozga stimuliranjem rasta novih veza između stanica u širokoj lepezi važnih kortikalnih područja mozga.
- Ljudi koji redovito provode aerobne vježbe ostvaruju bolje rezultate u testovima neuropsiholoških funkcija i performansi. Primjeri pojedinih aerobnih vježbi koje mogu imati utjecaj na te promjene su trčanje, jogging, brzo hodanje, plivanje i vožnja biciklom
- Intenzitet i trajanje vježbanja u pozitivnoj su korelaciji s otpuštanjem neurotropnih čimbenika. Isto tako, fizička aktivnost povezana je s povećanim serumom IGF-1, peptidom koji utječe na hormon rasta i djeluje kroz receptore na kontrolu rasta i oporavka tkiva.
I za kraj, izdvojio bih par motivirajućih izreka o vježbanju.
„Dužnost je da čuvamo svoje zdravlje, inače nećemo imati zdrav i čist um.” – Buddha
„Tjelesna kondicija nije samo jedan od najvažnijih ključeva za zdravo tijelo, to je temelj dinamične i kreativne intelektualne aktivnosti.” – John F. Kennedy
„Istinski užitak dolazi od aktivnosti uma i tjelovježbe, oni su jedno.” – Alexander von Humboldt
Autor: Nikolić Kristijan, Libertas novine 4/2020
Izvor fotografije: Unsplash