Čak i prije nego što je učenje na daljinu doseglo najvišu razinu 2020. godine, studenti su sve više koristili prijenosna računala kada je u pitanju usvajanje studentskog gradiva. Upravo ona studentima pružaju odličnu kombinaciju tehnoloških alata i praktične prenosivosti, zato ni ne čudi što su postali neizbježan alat za učenje, čak i prije pojave “novog normalnog”. No, sada je njihovo korištenje dobilo novu dimenziju. Predavaonice su odjednom postale isključivo virtualne, a Google Meet ili ZOOM zamijenili su tradicionalna predavanja. Kao i većina stvari u životu, tako ni prijenosna računala nisu u potpunosti savršena, a najveća im je mana sigurnost.
Sve prednosti prijenosnog računala na fakultetu
Prva stvar koja ti pada na pamet kada pomisliš na laptop u (virtualnoj) predavaonici jest da je s njim lakše raditi bilješke. Možda tvoji prsti brže lete po tastaturi nego što pišeš s olovkom u ruci, no ipak pripazi. Naime, studije su pokazale da baš radi te brzine tipkanja mnogi studenti doslovno zapisuju profesorove riječi, no ne obrađuju podatke dok ih slušaju. Rezultat toga je transkripcija predavanja koja ne koristi nikome, s obzirom na to da sve to vjerojatno možeš pronaći i u udžbenicima. Poanta predavanja je da aktivno slušaš profesora, te radiš bilješke koje će ti skratiti vrijeme pri učenju, kao i pomoći bolje povezati pojmove i događaje na način koji najbolje odgovara baš tebi. Zato je jako važno koncentrirati se na razumijevanje materijala, a brzinu tipkanja koristiti samo za to da što prije zapišeš misao, kako bi nastavio aktivno sudjelovati na predavanju.
Različite aplikacije mogu pomoći tvojoj produktivnosti i organizaciji vremena za učenje, no nemoj natrpati svoje prijenosno računalo igricama, te osposobiti notifikacije za sve usluge kojima se baviš u slobodno vrijeme. Kada je laptop s tobom u učionici, on služi samo za učenje, a dodatne aplikacije koje ti odvlače pozornost su apsolutno nepoželjne. Svi lajkovi, tweetovi i mailovi mogu pričekati kraj predavanja. Ako nemaš povjerenja u samog sebe da nećeš podleći iskušenjima, jednostavno isključi vezu s internetom ili blokiraj nepoželjne aplikacije za vrijeme studentskih obveza. To nas dovodi do još jednog izazova – čistoće i preglednosti tvog desktopa. Neuredna radna površina može te zbuniti i usporiti, dok čista i pregledna radna površina može povećati brzinu pristupa podacima i usavršiti tvoje organizacijske sposobnosti. Ne spremaj sve na radnu površinu kako ne bi usporio rad računala, a ako baš želiš da ti je sve dostupno na prvi pogled, radije pohrani podatke u oblaku ili na eksterni disk, a na desktopu samo ostavi prečac.
#LIUoddoma iliti nastava na daljinu na Libertasu
Prije digitalnog doba jedina linija komunikacije između studenata i profesora bila je licem u lice. Danas se i to promijenilo. Bez obzira tražiš li pojašnjenje o projektnom zadatku ili želiš sastanak radi mentorstva, prijenosna računala i drugi uređaji čine komunikaciju s profesorima lakšom nego ikad. Kada je Sveučilište Libertas u pitanju, svojim se profesorima uvijek možeš obratiti putem e-maila i potražiti njihovu pomoć. Svom osobnom e-mail računu možeš pristupiti putem Webmaila Sveučilišta, gdje možeš pronaći i mnoge druge alate. Dok Drive možeš koristiti za pohranu i pristup datotekama s bilo kojeg uređaja, Jamboard ti može poslužiti kao prezentacijska ploča, možeš izraditi i vlastite online grupe za tim, razred ili drugu skupinu, te razmjenjivati e-mailove s članovima, surađivati na projektima ili organizirati sastanak. Svojim predavanjima na Libertasu možeš pristupiti pomoću alata Google Meet. Ako negdje zapne, prilikom pristupa ovom servisu, uvijek se možeš javiti Libertasovoj informatičkoj službi na aai@libertas.hr ili na tel. broj 01 5633 119.
Kada su u pitanju studentske obveze, tvoje ocjene, skupljeni potpisi, potvrde, te prijave i termini ispita, uvijek se možeš prijaviti na Studomatic, gdje te čekaju tvoji podaci. Kada epidemiološke mjere i studentski raspored to dopuštaju, na Sveučilištu Libertas uvijek možeš koristiti i Studentski klub s besplatnom WiFi vezom, te šest novih računala sa svim potrebnim alatima. Određeni specijalizirani programi na raspolaganju su ti na još četiri računala u knjižnici. Na svim ovim mjestima omogućen ti je pristup internetu, što znači da se njima uvijek moraš odgovorno koristiti. Tinejdžeri i studenti povezani su digitalno više nego ikad prije. Ova stalna povezanost čini sigurnost na mreži glavnom brigom učenika, njihovih roditelja i profesora. Zbog toga su informacije o najboljim načinima zaštite osobnih podataka i identiteta na mreži vrlo važne prilikom korištenja svih mogućnosti interneta.
“Surfaj” sigurno i odgovorno
Ono što prvo trebaš shvatiti jest da si odgovoran za svoje online navike, kao i za sigurnost svih podataka koje dijeliš na mreži. Kao student, morat ćeš se prijaviti na svoje školske račune s vlastitim korisničkim imenom i lozinkom – za tvoju sigurnost presudno je da iznimno paziš na tajnost ovih podataka. Ne dijeli svoje podatke za prijavu s nikim, čak ni s prijateljima. Gledaj na to kao na svoju osobnu iskaznicu, nitko drugi nema pravo koristiti tvoje podatke ni tvoj identitet. Također, budi svjestan opasnosti koje se skrivaju iza lažnih web stranica. Cyber kriminalci mogu ti bez problema podvaliti stranicu za prijavu na fakultetske servise, a da to uopće ne primijetiš. Jednom kada shvatiš da si ih unio na lažnoj stranici koja je već preuzela tvoje podatke, već je kasno. Prije nego što uneseš svoje vjerodajnice, dobro pogledaj URL – je li to ista adresa na koju se inače spajaš ili ipak postoje neke suptilne razlike? Čak i jedno slovo razlike može značiti opasnost.
Kada su u pitanju phishing poruke, potraži pravopisne i gramatičke pogreške u tijelu e-maila, a ako te njegov sadržaj navodi na da nakon klika na poveznicu koju ne prepoznaješ unosiš svoje podatke, odmah možeš znati da nešto nije u redu. Cyber prijetnje su sve složenije i brzo se razvijaju, što otežava svima da u potpunosti razumiju kako ih izbjeći. Studenti obično koriste istu lozinku na svakom uređaju i računu. Iako to olakšava pamćenje prijava, lopovima identiteta također olakšava hakiranje .Povrh toga, studenti obično ne provjeravaju koriste li sigurnu mrežu, pogotovo kada traže besplatni Wi-Fi, što olakšava krađu njihovih podataka. Kao vježbu za mozak, ali i naviku za poboljšanje vlastite digitalne sigurnosti, uvijek koristi nekoliko različitih, što je moguće kompliciranijih lozinki. S obzirom na njihovu veliku prisutnost na društvenim mrežama, studenti redovito izvještavaju svoje pratitelje o svojim svakodnevnim aktivnostima – prijavljuju se svugdje, označavaju lokacije i tako mogu nesvjesno javno objaviti osobne podatke. Ova aktivnost hakerima olakšava prikupljanje svih vrsta osjetljivih podataka. Budi pametan i pazi što dijeliš online!
Oprez i briga o osobnim podacima – ključni elementi online sigurnosti
Bilo da su na fakultetu, u studentskom domu ili studiraju u kafiću, svi studenti bi trebali biti proaktivni u pogledu zaštite svojih podataka i identiteta na mreži. Evo nekoliko općih sigurnosnih savjeta stručnjaka za digitalnu sigurnost koji bi svima trebali pomoći da se zaštite od mrežnih prijetnji.
- Ne koristi nepoznate, nezaštićene bežične mreže
- Koristi jake lozinke na svim uređajima
- Upotrijebi autentifikaciju u dva koraka gdje god je moguće
- Koristi antivirusni, anti-phishing i anti-malware softver
- Redovito izrađuj sigurnosne kopije podataka i računa
- Mjesečno pregledavaj izvode svojih bankovnih računa i kreditnih kartica
- Dobro razmisli prije nego što daš nekome svoje osobne podatke
- Ne zaboravi zaštititi i svoje izvanmrežne podatke
- Osobne dokumente čuvaj na sigurnom mjestu
- Budi pametan kada pregledavaš internet sadržaj
- Budi posebno oprezan kada koristiš tuđe računalo.
