Od početka 2020. Hrvatska je glavna među jednakima u Europskoj uniji – prvih šest mjeseci ove godine, upravo će naša Vlada i ministri biti oni koji odlučuju o kojim će se temama raspravljati među državama članicama Europske unije. Čak i ako ne pratiš politiku, moraš priznati da bi o ovom događaju ipak trebao znati nešto više. Vijeće Europske unije jedna je od tri temeljne institucije Europske unije koje predstavljaju zajedničke interese država članica. Treba ga razlikovati od Europskog vijeća, kojeg čine sastanci na vrhu koji se održavaju četiri puta u godini i na kojima čelnici zemalja EU određuju opće usmjerenje u donošenju politika EU i Vijeća Europe. Sve rasprave i glasovanja u Vijeću EU otvoreni su za javnost. Za donošenje odluka uglavnom je potrebna kvalificirana većina, što znači 55 posto država članica koje predstavljaju najmanje 65 posto ukupnog stanovništva EU. Iznimka su osjetljive teme, poput vanjske politike i oporezivanja, za koje je potrebna jednoglasna odluka, dok je obična većina potrebna za postupovna i upravna pitanja. Predsjedanje kakvo danas poznajemo definirano je Lisabonskim ugovorom 2009., a svaka zemlja predsjeda u razdoblju od šest mjeseci. Predsjedajuća država predstavlja Vijeće u odnosu na druge institucije Europske unije, te planira i vodi sastanke u Vijeću i njegovim pripremnim tijelima. Dok predsjedaju Vijećem, države članice blisko surađuju u tročlanim skupinama poznatima pod nazivom ‘trio’ i pripremaju zajednički program utvrđujući teme i glavna pitanja koja će rješavati Vijeće u razdoblju od 18 mjeseci. Zajedno s Hrvatskom, sadašnji trio čine još predsjedništva Rumunjske i Finske.
Što donosi predsjedanje Europskom unijom?
Država koja je na čelu Vijeća u svojih šest mjeseci predsjedanja vodi glavnu riječ kada su u pitanju teme o kojima će se raspravljati i određuje dnevni red. Time može utjecati na ubrzavanje ili usporavanje odluke o određenoj temi koja pogoduje njezinim interesima. Tu je i povećana medijska vidljivost, s obzirom da i međunarodni mediji iskazuju interes za događanja unutar EU. Po tom pitanju je moguće lakše sklapati dogovore za određena partnerstva i projekte, te usmjeriti pozornost javnosti na potencijalna događanja unutar granica same države koja predsjeda. No, svaka medalja ima dvije strane, tako da i ovu priliku treba sagledati i kroz neke negativne posljedice. S obzirom na to da u tih šest mjeseci predsjedajuća država mora ugostiti mnoge čelnike europskih institucija, a i drugih država, potrebno je i infrastrukturno ulaganje, kao i povećane mjere sigurnosti.
Patrik Macek/PIXSELL
Prostorije koje će služiti administrativnom osoblju koje dolazi iz drugih zemalja moraju biti prilagođene njihovim potrebama. Vrlo brzo postaje jasno da je utjecaj na dnevni red moguć, no potrebno je poštovati i članice koje su predsjedavale prije, te nadoknaditi njihove zaostatke. Iako visoki administrativni i financijski troškovi često predstavljaju veći pritisak na manje države članice, poput Hrvatske, one se često suočavaju s problemom nedostatka iskusnih administrativnih službenika kompetentnih za uspješno obavljanje organizacijskih zadataka. U svrhu njihovog obrazovanja tada se mogu koristiti i određena sredstva EU, no općenito se očekuje da troškove predsjedanja snosi sama država članica.
Hrvatski prioriteti tijekom predsjedanja EU
Najočitiji pokazatelj uspješnog predsjedavanja je mogućnost zatvaranja nekih pitanja i postizanje suglasja o temama dnevnog reda. Dok je Estonija postigla napredak u području svog nacionalnog interesa, Malta je hvaljena zbog postizanja političkog konsenzusa u području u kojem su zemlje članice imale ograničen interes. No, slovačko je predsjedništvo dobilo kritiku zbog fokusiranja programa EU na domaće političke probleme. Hrvatska će po procjenama biti odgovorna za organiziranje 1400 sastanaka na različitim razinama u Bruxellesu, oko 20 sastanaka i konferencija na ministarskoj razini i 200-250 tehničkih sastanaka koji se održavaju u Hrvatskoj, kao i barem jedan samit čelnika EU. Austrijsko predsjedništvo, koje se odvijalo netom prije hrvatskog, imalo je slogan “Europa koja štiti”, a kao prioritet postavljena je zaštitna ulogu Europske unije u tri područja: sigurnost i ilegalna migracija, prosperitet i konkurentnost digitalizacijom, te stabilnost na Zapadnom Balkanu.
Borna Filic/PIXSELL
Pod sloganom „Snažna Europa u svijetu punom izazova“, Republika Hrvatska prvi put predsjeda Vijećem Europske unije, stavljajući naglasak na Europu koja se razvija, povezuje, štiti i utjecajna je. To uključuje uravnotežen regionalni razvoj, zadovoljnije i vitalnije društvo, jačanje konkurentnosti i vještina te zaštitu okoliša kroz borbu protiv klimatskih promjena. Europa koja povezuje ima umreženo gospodarstvo, te iskorištava sve svoje potencijale pomoću jedinstvenog europskog prometnog prostora, visokokvalitetne i sigurne podatkovne infrastrukture, te integriranog energetskog tržišta. Sigurnija Europa podrazumijeva jačanje unutarnje sigurnosti kroz garanciju slobode svakog našeg građanina kao osnovi preduvjet demokratskog poretka. Hrvatska će se zalagati i da EU iskoristi svoj položaj kako bi oblikovala globalni poredak, iskorijenila siromaštvo i potaknula globalni razvoj.
Sve o aktivnostima koji se događaju u sklopu hrvatskog predsjedanja Europskom unijom, možeš pratiti na web stranici eu2020.hr.
