Fakultet nije poput srednje škole. To smo već više puta ponovili, ali posebno je važno kada se radi o načinu učenja. Jednostavno ne možeš očekivati da će ti jednaki intenzitet i način učenja u srednjoj školi donijeti iste rezultate u akademskom svijetu. Možda si među onima koji se zainate i pomisle “jednostavno ću učiti više i sve tako riješiti”, no ni to nije u potpunosti točno. Više ne znači uvijek i pametnije. Učinkovitost proučavanja gradiva jednako je važna kao i količina vremena utrošenog na učenje istog. Na nižim nivoima obrazovanja tendencija je usredotočiti se na vještine poput pamćenja ili sažimanja podataka, što zahtijeva razmišljanje na linearnoj razini. No, akademska zajednica više cijeni objektivnu evaluaciju i kritičko razmišljanje.
To ne znači da ćeš se izvući tako što sve možeš prepričati vlastitim riječima i o svemu imati mišljenje – poanta je da razumiješ ono što si pročitao i o tome možeš razgovarati. Ne zaboravi ni to da te na fakultetu ponekad čekaju i druge životne okolnosti, pa se recimo tvoji roditelji više neće brinuti o tome kada i koliko jedeš ili spavaš, a nerijetko ćeš i sam morati pratiti kada platiti režije ili stanarinu. Vrijeme je da se upoznaš s učinkovitim metodama za uspješno učenje na fakultetu! Ali, prvo nam reci kakav si ti tip studenta?
1. Nesamostalan i nemotiviran – kombinacija za pad
Problem: Čak i kada nisi priznao svoje slabosti, tvoji roditelji uvijek su ih mogli otkriti na informacijama u školi. Nakon tog uslijedilo je zagrijavanje stolice, ali i ispitivanje gradiva od strane ukućana. Posljedice su bile jasne – ako ne ispraviš lošu ocjenu, bit će ti uskraćeno nešto što voliš. No, što se događa kada preuzmeš odgovornost za sebe i znaš da te više nitko ne može kontrolirati na taj način?
Rješenje: Profesorima na fakultetu možeš se uvijek obratiti u vrijeme konzultacija, no ne možeš očekivati da će biti tvoji privatni tutori ili da će se posebno posvetiti ama baš svakom studentu na predavanju. Sada je vrijeme da shvatiš kako svaka akcija i odluka ima svoj rezultat i pobrineš se da ista ne ostavi trajno negativnu posljedicu na tvoj život. Bilo bi stvarno šteta da trošiš svo ovo vrijeme na učenje, a na kraju ne dobiješ diplokmu, zar ne? Tvoji su roditelji možda u istom stanu s tobom, no kao odrasla osoba trebat ćeš što prije razviti odgovorno ponašanje kako bi mogao funkcionirati u svakodnevnom životu. Ako ti teško pada to što moraš učiti, umjesto provoditi vrijeme za igraćom konzolom, smisli vlastiti sistem nagrada i kazni. Zamisli trenutak kada shvatiš da si “očistio” godinu i imaš pred sobom nekoliko tjedana uživancije i igara – isplati se, zar ne?
2. Uporan, ali bez očekivanih rezultata
Problem: U osnovnoj i srednjoj školi si bez mnogo muke imao sve petice, no stvari su se sada promijenile. Doista učiš i trudiš se, ali nikako da se u tvom indeksu zaredaju same petice. U čemu griješiš?
Rješenje: Prihvati činjenicu da se na sveučilištu ne primijenjuju isti kriteriji kao u tvojoj srednjoj školi. Prije je bilo dovoljno pokazati da si spreman slijediti pravila i ispuniti sve zahtjeve, no stvari su sada malo drukčije. Dodatno zalaganje na fakultetu se očekuje i podrazumijeva, zato nek te ne čudi što više nisi jedini koji je spreman žrtvovati poneki izlazak za bolji akademski napredak. Tvoje okruženje sada je puno onih koji znaju cijeniti vrijednost obrazovanja i za takve će uvijek biti rezervirane najviše ocjene. Budi kreativan, istakni se i posveti razumijevanju materije. Jednom kada se istakneš svojim znanjem i zalaganjem, profesoru će biti teško dati ti išta manje od odlične ocjene.
3. Neorganiziran, no spreman poslušati
Problem: Uvijek čekaš zadnji tren kako bi se napokon pokrenuo i krenuo s učenjem. Tvoje knjige stoje skoro neotvorene, a za bilježnice znaš da su tu negdje, ali smatraš da ima još vremena dok će ti doista trebati. Pa ispit je tek za koji tjedan…
Rješenje: Čim doznaš rokove ispita ili seminarskih radova, zapiši ih u svoj kalendar. Svom rasporedu pristupi kao i zdravstveni radnici na hitnom prijemu – trijažom! Odredi koji predmeti su prioritet i ne mogu čekati novi jesenski rok, a zatim ih poredaj i po danima održavanja ispita. Odgađanje ti neće mnogo pomoći, a moglo bi se dogoditi i da bespotrebno nagomilaš obveze koje poslije nećeš moći odraditi. Počni se na vrijeme pripremati za ispite, ali ako krećeš učiti u siječnju, koncentriraj se na ispite koji te čekaju u veljači – one koje ćeš polagati na proljeće bi u međuvremenu mogao i zaboraviti budeš li im već sada davao prioritet.
4. Ne ideš na predavanja
Problem: Ili su prerano ili prekasno – predavanja nikada nisu u vrijeme kada ti misliš da bi trebala biti. Ako slučajno i jesu, već ćeš smisliti razlog zašto baš ovaj put smiješ propustiti odlazak na faks. Profesor ionako neće primijetiti, zar ne?
Rješenje: Prevario bi se koliko profesori doista primjećuju stvari tijekom predavanja i ispita. Čak i kada misliš da tvoj trud prolazi neopaženo, nemoj biti siguran da se neće odraziti na finalnoj ocjeni. Podesi budilicu s nekoliko podsjetnika za svako predavanje ako je potrebno! Nemoj sebi dati priliku za izlike. Samostalno učenje bit će lakše kada znaš na što obratiti pozornost i kada ti profesor pojasni bolje nego što bi shvatio iz definicije napisane u knjizi. Čak i ako na sam danas ispita možda “zaštekaš” od treme ili zbunjenosti, profesor će se svakako prisjetiti koliko si redovan i aktivan bio na predavanjima, te ti možda i progledati kroz prste za koji sitnicu. Svi ponekad griješimo, ali pobrini se da imaš “kredita” kojeg u tim trenucima možeš iskoristiti.
5. Motiviran, ali ne znaš kako učiti
Problem: Iako su završili već 12 godina škole, mnogi studenti jednostavno ne znaju kako učinkovito učiti. Ne radi se samo o čitanju, isticanju i pamćenju. Ako studenti ne nauče kritički čitati, gradivo se neće lijepiti u mozak samo od sebe.
Rješenje: Vođenje bilješki tijekom nastave jedan je od načina kako osigurati potrebne informacije, a čin pisanja može itekako pomoći kada je u pitanju bolje pamćenje. Redovito se konzultiraj s profesorima, oformi grupe za učenje i aktiviraj se kada je u pitanju akademski život općenito. Alumni koji su već pronašli zaposlenje nakon uspješno dobivene diplome zasigurno ti mogu dati poneki dobar savjet o pojedinom predmetu. Pronađi vlastiti sistem učenja koji ti odgovara – najdraže mjesto za učenje, određeno doba dana i uvjeti u kojim učiš vrlo se važni kako bi se osjećao produktivno i dobio najbolje rezultate za uloženo vrijeme i trud.
6. Ovisnik o društvenim mrežama
Problem: Još samo pet minuta da prolistaš sve “storye”, malo baciš oko na najnovije vijesti i javiš se frendovima. Pa kako u današnje vrijeme uopće možeš učiti ako nemaš pristup mreži svih mreža koja nudi brze odgovore na sva pitanja?
Rješenje: Nije problem u tome što pokušavaš pronaći odgovor koristeći internet, već u tome što usput pogledaš svaki od svojih profila na društvenim mrežama i još malo baciš oko na portale da vidiš što ima novo. Odugovlačenje je problem s kojim se suočavaju svi koji bi radije radili bilo što osim ono što u tom trenutku moraju. To ne znači da ćeš obvezu izbjeći, zato se koncentriraj dok još nije kasno. Ugasi ili makni od sebe svaki potencijalni izvor odugovlačenja. Studija iz 2016. koju je napravio časopis Journal of Media Education, otkrila je da 97% studenata koristi svoje mobitele tijekom nastave u nenastavne svrhe. Glavni krivac su aplikacije za slanje poruka, zatim društveni mediji, surfanje webom i provjera e-pošte. Odjavi se sa svih društvenih mreža na određeno vrijeme i stišaj zvono za notifikacije, kako ih ne bi došao u napast provjeravati. Duboko udahni i posveti se materijalu koji čeka da ga savladaš. Ti to možeš!
7. Misliš da je sve važno i gubiš se u informacijama
Problem: Pokušavaš učiti čitajući udžbenik, ali sve se svede na to da si više stvari označio markerom, nego što je ostalo neobilježenih. Osim što više nemaš pojma što je doista važno, ne sjećaš se ni što si pročitao…
Rješenje: Pasivno i neprestano ponovno čitanje udžbenika prilično je beskorisno, jer činjenica da držiš marker u ruci i koristiš ga, ne znači da se zapravo aktivno baviš materijalom. To je još samo jedan u nizu načina na koji uvjeravaš sebe da radiš nešto korisno dok ti misli lutaju tko zna gdje. Nauči kako aktivno bilježiti dok čitaš, a to će te prisiliti da odlučiš koje dijelove pročitanog vrijedi zapamtiti. Smisli pitanja za vježbanje ili napravi kartice, kako bi poslije provjerio svoje znanje. Koristi svih pet osjetila tijekom učenja i veća je vjerojatnost da će ti većina materijala ostati u sjećanju.
Jesmo li ti pomogli? Ako imaš problem vezan uz studiranje, baci oko i na naše ostale savjete i vodiče – sigurno ćemo ti barem malo olakšati!
