Prelazak iz srednje škole na fakultet može biti velik prijelaz za studente, a ovogodišnji brucoši suočeni su s novim izazovima jer pandemija koronavirusa tjera mnoge fakultete na potpuno online ili hibridne satove. Za one koji su pod stresom zbog ovog novog životnog poglavlja i današnjih neizvjesnosti, postoje načini pripreme prije početka tih prvih satova. Od istraživanja akademske podrške do razvijanja snažnih međuljudskih vještina, sljedeći savjeti mogu pomoći prvim brucošima da se organiziraju i izgrade temelje za uspjeh na fakultetu.
Gledaj na sveučilište kao na novi početak
Tvoja prva godina sveučilišta novi je početak. Ulaziš u akademski život i ispred tebe je nevjerojatna prilika da postaneš osoba kakva želiš biti.
Osim toga, imaj na umu da se uspjeh na fakultetu ne računa jednako kao u srednjoj školi. Dolazi i do susreta s cijelim nizom promjena – gušći dnevni raspored, više učenja, organizacija vremena i slično. Nerijetko se novi studenti susretnu s problemima prilagodbe na studij, teškoćama u učenju, ispitnu anksioznost, probleme komunikacije, socijalnu anksioznost i sl., no to nije ništa nenormalno. Zapneš li negdje i susretneš li se s poteškoćama, slobodno se obrati u naše Savjetovalište za studente. Doc.dr.sc. Radojka Kraljević certificirani je psihoterapeut i supervizor, i pruža već dugi niz godina savjetovanje studentima prema prethodnom dogovoru.
Što se tiče organizacije vremena, obavezno provjeri ove savjete da zauvijek ne stekneš loše navike!
A da ostaneš u toku s događanjima, prilikama, resursima i ostalim upućenim savjetima – od studenata za studente, osim web stranice libertas.hr obavezno zaprati Libertasov Facebook i Instagram profil. 
Vodi dnevnik prve godine faksa
Možda zvuči čudno, no dokumentiranje događaja, emocija i iskustva koje proživljavaš kao brucoš(ica) može ti koristiti kao “ispušni ventil” ali i kao dokaz koji možeš pokazati budućem ja koliko si se razvio/la od početka studiranja. Možeš snimiti videozapise ili fotografirati različita iskustva koja si doživio/la na prvoj godini. Oživljavanje svih ovih uspomena u budućnosti može ti pomoći da razmisliš o tome tko si i što si postao/la kao osoba. A želiš li podijeliti svoje iskustvo s kolegama s faksa, možeš to učiniti pisanjem članka u Libertas novinama, slobodno pošalji email na studentski.zbor@libertas.hr, nove snage su uvijek dobrodošle. Tko zna, možda baš ti inspiriraš ili pomogneš svojim koleg(ic)ama!
Čitaj sve pažljivo i s razumijevanjem
Pod sve, zaista mislimo SVE. Obavijesti putem Studomatica, na faksu, nastavne planove, e-mailove… S ulaskom u akademski život dolazi i dosta čitanja, a preskakanjem sigurno nećeš postići mnogo.
Uvijek provjeri da li u potpunosti razumiješ upute i uvjete vezane uz određeni kolegij – nastavni plan, materijale za ispit i slično – i PITAJTE ako vam nešto nije jasno.
Odvoji vremena za brigu o sebi
Iako je tvoj studentski raspored prepun, ne dopusti da zanemariš brigu o sebi. Većina starijih kolega može posvjedočiti upravo tome – s vremenom dođe trenutak kad otkriješ da nisi oprao rublje već tri tjedna ili kad zijevaš dok slušaš predavanje jer se jedva održavaš budnim.
Tvoje mentalno i tjelesno zdravlje najvažnije su stvari i trebaš im se posvetiti jednako koliko i studiranju. Kontinuiran stres i zanemarivanje zdravlja mogu dovesti do stalnog neraspoloženja i dugoročno negativno utjecati na tebe, ali i na uspjeh na fakultetu. Zato se svakodnevno pitaj – kako se osjećam? Utvrdi što tebi najbolje može pomoći u borbi protiv stresa i iscrpljenosti i tome se uvijek vraćaj.
Pripremi se za predavanje
Pregledajte materijale prije nego odeš u predavaonicu ili se spojiš u virtualnu. Dobre bilješke uvijek su dragocjen materijal za učenje, a one nastaju tako što si barem donekle upoznat s materijom dok se trudiš uhvatiti sve što profesor govori. Ako profesor šalje materijale za pripremu prije samog predavanja, potrudi se i prouči ih – nećeš požaliti. Novu terminologiju i koncepte koji ti na prvu zvuče nemoguće za razumjeti, bolje ćeš usvojiti ako o njima nešto pročitaš prije samog izlaganja. Dok to radiš, obavezno zapisuj pitanja koja ti padaju na pamet i poteškoće s kojima se susrećeš, kako bi ih prvom prigodom mogao prezentirati profesoru i potražiti pojašnjenje. Obratiti mu se možeš i tijekom predavanja, ukoliko je to dopušteno, a možeš pričekati i individualne konzultacije. Time pokazuješ i profesoru da ti je stalo do materije i trudiš se doista je razumjeti, a ne samo naštrebati kako bi prošao kolegij. Ovisno o tome koliko brzo pišeš rukom, razmili je li ti lakše bilješke hvatati pomoću papira i olovke ili češ se poslužiti tehnološkim pomagalima. Ako te zanima što znanost ima reći na to, neka istraživanja su pokazala da bolje usvajamo ono što pišemo rukom, jer tako se mozak dodatno angažira pri obradi podataka. No, koju god metodu odabreš, najvažnije je da svoje bilješke razumiješ i pohraniš na sigurno kako se ne bi izgubile.
Sudjeluj na predavanju i usredotoči se
Budi pažljiv/a na predavanjima i koncentriraj se na sve izrečeno, pritom radeći bilješke. Za lakše snalaženje uvijek zapiši datum i naslov predavanja, kako bi se poslije lakše snalazio među potencijalnim dodatnim materijalima. Aktivno slušanje može ti uštedjeti mnogo vremena – profesori sami ističu stvari koje su im važne i koje će se, logično, naći na ispitu. Umjesto da sve zapisuješ od riječi do riječi, radije slušaj i bilježi najvažnije točke kojima se poslije trebaš posvetiti. Čak i sami govor tijela otkriva što je svakom profesoru najvažnije. Izbjegavaj prepisivanje s prezentacija i slajdova, vrijednije je ono što sam „uhvatiš“ dok sudjeluješ na predavanju. Ako ti je lakše, ne zapisuj sve doslovno, već svojim riječima, kako bi ti lakše ostalo u pamćenju. Definicije svakako možeš pronaći u udžbeniku, no pojedina pojašnjenja tamo se zasigurno neće nalaziti. Svakako en zaboravi odmah podcrtati ili posebno označiti dijelove na koje je potrebno obratiti posebnu pozornost prilikom uđenja. Razvij vlastiti sustav oznaka pomoću, primjerice, strelica, smajlića ili crteža. Vizualna stimulacija uvijek je plus.
Čitaj što više možeš
Kolegij se sastoji od znatno više čitanja nego što je potrebno za predmete u srednjoj školi. Brucoši bi se trebali početi navikavati na povećano opterećenje čitanjem knjiga tijekom srednje škole i ljeta prije fakulteta. Ono što čitaš nije toliko važno, koliko navika druženja s knjigom. No, želiš li doista olakšati sebi nadolazeće mjesece i studentski život, uvijek se možeš opskrbiti knjigama koje će ti trebati na fakultetu – ili barem onima u kojima se obrađuje slična materija. Svaka prednost koju možeš osigurati preko početka predavanja, dobro će ti doći jednom kada shvatiš da se u isto vrijeme trebaš pripremati za ispite iz nekoliko različitih kolegija. S vremenom će ti to postati normalno, no prvi susret s natrpanim rasporedom za mnoge bude pravi šok.
Razvijaj svoje društvene vještine
Fakultet tjera studente da razviju snažne komunikacijske vještine. Od grupnih projekata do komunikacije s profesorima, sposobnost jasnog prenošenja ideja i suradničkog rada dobro će poslužiti svakom budućem akademskom građaninu. To uključuje i bavljenje društvenim pitanjima; mnogi će se studenti usko surađivati s ljudima iz različitih sredina i životnih iskustava, zato vrline poput empatije i prihvaćanja različitosti uvijek dobro dođu. Dolaziš li iz male sredine, pripremi se da u te u novom i velikom gradu mogu dočekati ljudi i situacije na koje možda nisi naučio. Važno je da svakoj interakciji pristupaš s oprezom, ali uz otvoren um i spremnost na učenje. Fakultet je mnogo više od pukom štrebanja – to je iskustvo koje ćeš pamtiti cijelog života! On te ne uči samo definicijama i pravilima, već ti daje vještine za uspješnije rješavanje problema, koje će ti biti važne kada dođe vrijeme za prijavu za posao i praksu tijekom studiranja i nakon diplome. Usklađivanje akademskih i društvenih zahtjeva fakulteta može biti izazov i za najmarljivijeg studenta. No, postoji mnoštvo digitalnih alata namijenjenih studentima, a malo organizacije može puno pomoći u nastojanju da se vrijeme pametno koristi. Aplikacije i alati za pametne telefone mogu ti pomoći da ograničiš vrijeme provedeno u zabavi i na društvenim mrežama, dok se istovremeno pridržavaš svog akademskog rasporeda i ne zaostaješ sa studentskim obvezama. Iako je sveučilište jedan izvor znanja, ono također pruža forum studentima da unose svoja znanja i iskustva.
Najvažniji savjet ostavljamo za kraj – budi otvorenog uma, pitaj, istražuj, iskoristi mogućnosti koje ti se pružaju kao studentu.
Vjeruj nam, isplati se!
