Neki od nas imali su sreće da od vrtića znaju čime se žele baviti i što ih u životu raduje. Drugi to neće doznati ni s 50 godina – jednostavno se nikada u potpunosti ne „pronađu“. No to je skroz u redu, jer zato i postoje programi cjeloživotnog obrazovanja, zar ne? Evo kako možeš olakšati sam sebi kada je u pitanju odabir putanje kojim bi tvoj život trebao ići…
Život se nekada ne čini pošten – sa samo 14 ili 15 godina moraš odlučiti koju srednju školu ćeš upisati, a to uvelike može utjecati na ono što ćeš raditi ostatak života. Još veća odluka očekuje te nakon završetka srednje, kada moraš odabrati fakultet. Tu je mnogo faktora, a osim onih tehničkih poput toga gdje je smješten, koliko košta školarina i imaš li sve uvjete za upis, tu su i oni mnogo bitniji, a odnose se na to što ti doista želiš.
Razmišljaj glavom, ali biraj srcem
Iako se čini kao nešto objektivno logično, odabir životne profesije je ustvari izrazito subjektivna stvar. Netko će smatrati da je sve što ima veze s društvenim znanostima apsolutno trošenje novca i vremena jer u tome nema velike zarade. Drugi će glavom bez obzira bježati od tehničkih fakulteta na kojima ima mnogo matematike i prirodoslovnih predmeta. Ali to je ok, jer raznolikost je ono zbog čega možemo uopće funkcionirati. Kako bi to uopće izgledalo da se svi bavimo apsolutno istim poslovima i volimo jednake stvari. Jedan od najlakših načina prilikom odabira studija je da se zamisliš kao da si već tamo. Zatvoriš oči i vidiš sebe na hodnicima odabranog fakulteta kako slušaš kolegije vezane za tvoj studij. Kako se osjećaš u tom trenutku? Želiš li već sada pobjeći ili čuti više? Pokušaj ići još dalje i zamisli se kako obavljaš posao za koji se obrazuješ. Uhvati li te napadaj panike, možda bi bilo dobro da razmisliš o nekoj alternativi. No osjetiš li mirnoću ili neku vrstu „leptirića“ u trbuhu, čini se da si na dobrom putu.
Informiraj se prije, donesi informiranu odluku, a spontanost ostavi za drugu priliku
Možda bi bilo zabavno doći na upis i uzeti prvi studij s liste, da iznenadiš sebe, profesore, pa čak i cijelu svoju obitelj jednom kada krenu predavanja, no možda bolje da se suzdržiš od takvih avantura. Ipak se radi o važnoj životnoj odluci koja će ti promijeniti budućnost, pa joj se posveti više od pet minuta. Za početak, posjeti web stranicu fakulteta i pogledaj koji sve studijski programi postoje, koji predmeti su obvezni na odabranom studiju i zanimaju li te uopće. Diplomacija ti možda zvuči zanimljivo i egzotično u prvi trenutak, no moraš biti svjestan da ćeš učiti mnogo povijesnih činjenica i pročitati puno političkih eseja kako bi se mogao baviti tim poslom. Jesi li spreman na to? Tvoji roditelji možda su oboje ekonomisti, ali uzalud ćeš upisivati poslovnu ekonomiju ako te ona uopće ne zanima. Imaj na umu da ti Libertas nudi i mogućnost studiranja jednog semestra u Dubrovniku, na engleskom jeziku, što ti može dati dodatnu perspektivu ako si u nedoumici. Radije se raspitaj je li za tebe možda neka druga grana poslovanja, poput menadžmenta poslovne sigurnosti ili menadžmenta turističkog menadžmenta. Raspitaj se među onima koji su već završili odabrani studij i vidi što je njima bilo najdraže tijekom studiranja, a što bi rado izbjegli kada bi ga opet upisivali. Odvagni sve dobre i loše strane kako bi mogao napraviti informiranu odluku – bit ćeš zahvalan sam sebi jednog dana.
Kada potražiti stručnu pomoć
Najbolje se već prilikom razmišljanja o upisu na stručni ili sveučilišni studij javiti i dogovoriti termin posjete u Centru za karijere Sveučilišta Libertas. Osim što na ovaj način možeš iz prve ruke doznati sve o svakom pojedinom programu, uvjetima studiranja i mogućnostima plaćanja školarine, možeš dobiti i kvalitetno karijerno savjetovanje koje omogućava adekvatan odabir studijskog programa prema individualnim osobinama, a time i bolju pripremljenost za buduće zanimanje i direktno usmjeravanje na osposobljavanje za brzo i uspješno zapošljavanje po završetku studija.
