Većina uspješnih ljudi ima svoje navike i rutinu. O navikama svjetskih faca poput Billa Gatesa, Richarda Bransona ili J. K. Rowling pisali smo još davno, no sada ti želimo pomoći da i ti uspostaviš svoju rutinu na putu prema uspjehu. Rutina nam može pomoći kako bi se osjećali sigurno kada je sve oko nas puno nesigurnosti. Svjetska pandemija svakako je jedna od takvih situacija kada nam nitko ništa ne može sa sigurnošću garantirati. Uz pomoć rutine imamo osjećaj da su stvari posložene – znamo da smo naoružani vlastiti planom. Rutina nam čak može pomoći u poboljšanju raspoloženja, jačanju mentalnog i fizičkog zdravlja, te pri izbjegavanju odugovlačenja. Međutim, stvaranje nove rutine zahtijeva vrijeme i trud. Prelazak iz srednjoškolske u fakultetsku rutinu također može biti veliki izazov. S pohađanja nastave po sedam sati dnevno, odjednom se nađeš u rasporedu gdje ti fakultetska predavanja oduzmu tek nekoliko sati na dnevnoj bazi, što ostavlja naizgled mnogo slobodnog vremena. No, prepustiš li se tom osjećaju, vrlo brzo bi mogao shvatiti kako ti nedostaje tog istog vremena upravo onda kada ga trebaš najviše. Mi ti donosimo nekoliko prijedloga kako možeš započeti, steći i zadržati svoju rutinu kada su u pitanju akademske obveze.
1. Napravi plan – i budi realan
Za početak napravi popis svega što želiš da tvoja rutina sadrži. Uzmi prazan list papira i napravi svoj novi životni raspored. Želiš li se buditi u određeno vrijeme, trenirati samo u jedno doba dana ili se pobrinuti da odvojiš vrijeme za brigu o sebi? Sada je vrijeme da to sve staviš na papir. U raspored prvo stavi stvari oko kojih nema rasprave kada se moraju odvijati, poput predavanja. Ideš li na grupne treninge, zapiši i njih u predviđeno vrijeme. Odlaske frizeru stavi kada znaš da ćeš imati najviše vremena, baš kao i kupnju. Vrlo je važno da ne zaboraviš uračunati i putno vrijeme. Primjerice, ako predavanje počinje u 10 sati, a tebi treba pola sata do fakulteta, uračunaj i njega, kao i vrijeme za povratak. Napravi raspored kako bi se osigurao da nećeš kasniti radi jutarnjih gužvi u prometu ili nedovoljno vremena za pronalazak parkinga.
Sada se vrati na popis koji si napravio i ako se neke stvari preklapaju ili smatraš da su neizvedive, poredaj ih po kriterijima važnosti:
- Izvedivost (hoću li to stvarno moći održati ovu obvezu?)
- Značaj (što imam od toga, mogu li pričekati i što mogu izgubiti?)
- Isplativost (hoću li u to uložiti puno vremena i isplati li se?)
- Potrebni resursi (što moram imati da bih se bavio ovom stavkom?).
2. Stavi podsjetnike
Usvajanje nove rutine može potrajati, zato se ne daj obeshrabriti. Pokoji podsjetnik ili alarm dok ne „uhvatiš“ rutinu će ti svakako dobro doći. Možeš sam sebe inspirirati porukama poput „ako danas naučim tri poglavlja, sutra mogu ići u kino“. Vizualni stimulans, poput riječi na papiru može biti dovoljno jak da te natjera da doista izvršiš mrsku obvezu do kraja, a potom se i nagradiš.
Ako si sam sebi zadao četvrtak navečer kao dan za pranje rublja, nemoj samo trpati rublje u kutiju u kojoj ga nećeš vidjeti, već ga izvadi van pored perilice, kako bi pri svakog odlasku u kupaonu bio svjestan obveze koju moraš izvršiti. Jednom kada ti uđe u naviku, sve će ti manje trebati vizualni podsjetnici. Ako znaš da si loš s pridržavanjem vremenskog rasporeda, jednostavno postavi alarme za svaki zadatak koji si zapisao. Osim buđenja, alarm te može potaknuti i na pranje suđa, odlazak u kupovinu ili na opuštanje u prirodi s prijateljima.
3. Drži se rasporeda za spavanje
Kvalitetan odmor je iznimno važan, a posebno kada se moraš koncentrirati na učenje i usvajanje novih saznanja. Dosljedna rutina započinje ustajanjem i odlaskom u krevet u točno isto vrijeme svaki dan. Većina studenata budi se ovisno o rasporedu predavanja, što može unijeti prevelika odstupanja u tvoj raspored i poslati zbunjujuće signale tvom tijelu. Ako misliš da je ustajanje u isto vrijeme, svaki dan, u rane sate naporno, samo čekaj da se zaposliš. Onda te nitko neće pitati je li ti to u redu – obveze su tu da se izvršavaju, zato se bolje navikni na to na vrijeme. Uostalom, kada se ranije ustaneš i obaviš mnogo obveza, stvaraš više mogućnosti za slobodno vrijeme u ostatku dana, kada se možeš opustiti ili baviti hobijima za koje inače ne bi imao vremena. Tu je i činjenica da se nepredvidive stvari događaju stalno i onda kada ih najmanje očekujemo, a rani start ti pruža priliku da se i s njima snađeš bez mnogo vremenskog pritiska.
4. Nađi svoje mjesto za produktivan rad
Spavaća soba, knjižnica, radni stol… bez obzira gdje obavljaš svoje fakultetske obveze poput pisanja eseja ili učenja, neka to bude uvijek na istom mjestu.Nadamo se da to neće biti mjesto na kojem ćete biti vizualno rastreseni. To znači da nema mnogo stvari u liniji vida koje ti mogu odvlačiti pozornost, poput televizora. Isto vrijedi i za buku – ako se ne možeš koncentrirati uz druge zvukove, pobrini se da je tvoj prostor uvijek tih ili da možeš na neki način izolirati neželjene zvukove po potrebi. Koncentriraj se na zadatak koji obavljaš, umjesto da razmišljaš o nečem drugom. Ugasi notifikacije, a mailove i društvene mreže provjeravaj u za to određeno vrijeme. Sam sebi postavljaj prioritete, ali i postani sam svoj vlastiti prioritet. Ako možeš, izbjegni rad po tuđem rasporedu i prilagodi ga sebi.
5. Svakodnevno se kreći i vježbaj
Sljedeća rutina je svakodnevna šetnja ili drugi način vježbe i rekreacije. Tjelovježba ublažava stres, čineći nas opuštenijim i sposobnijim usredotočiti se na posao koji radimo. Mentalna koncentracija slična je mišiću, a naporni mentalni rad uzrokuje umor i zahtijeva odmor, predah od dubokog razmišljanja. Svakodnevno vježbanje izvrstan je način za odmak od mentalnog naprezanja. Najbolje je odrediti određeno vrijeme i mjesto za vježbu, što će stvoriti rutinu koju je teže prekršiti ili zaboraviti. Bilo da se radi o hodanju ili timskom sportu, pokretanje tijela svaki dan od barem 30 do 60 minuta dobro je za tvoje fizičko i mentalno zdravlje.
Redovito vježbanje pomaže u sprečavanju rizika od moždanog udara, povišenog krvnog tlaka, dijabetesa i ima brojne prednosti. Kako bi se osigurao da užurbani raspored ne izvuče ono najgore iz tebe, pokušaj na trenutak napraviti korak unatrag i podesiti alarm na tri, pet ili deset minuta – ničega. Sjedni, diši i posveti se svojim emocijama, jer mentalna higijena je izrazito važna.
Rutina nije dosadna, ona te drži produktivnim
Rutina se odnosi na dosljednost, ali i na postizanje što učinkovitijeg željenog rezultata u vremenu koje imaš. Sve što radiš tijekom studiranja trebaš raditi na način koji maksimizira tu učinkovitost. Kad započneš s određenim zadatkom, trebao bi znati zašto ga baš na taj određeni način. Mnogo studenata izvrsno planira i koristi vrijeme, ali onda ga rasipa neučinkovitim metodama učenja. Pronađi metodu, vrijeme i način koji tebi odgovara, a zatim ga primjenjuj dok ne postane rutina. Imati rutinu ne znači da se ona ne može promijeniti. Često pregledavaj svoj raspored, a kad vidiš da neke stavke nisu dugoročno održive ili realne, jednostavno ih promijeni i prijeđi na novi raspored, te stvaraj novu rutinu. Najvažnije je da se držiš zadanog.
Imati rutinu znači blokirati dijelove svog dana za određene zadatke. Kada odrediš vrijeme za nešto, manja je šansa za odgađanje, a dovršavanje stvari postaje navika. Dnevna rutina pomaže i kod stresa ili anksioznosti, s obzirom na to da znaš što možeš očekivati od svakog dana. Rutina znači više raditi u zadanom vremenskom razdoblju, što stvara mogućnosti za više slobodnog vremena za opuštanje. Pridržavanje rutine stvorit će nove navike, a stare (nerijetko i loše) postaju stvar prošlosti. Kad se držiš rasporeda imaš kontrolu nad svojim danom i mnogo je manja šansa za odugovlačenje sa zadacima koji će te kad-tad dočekati.
