Učenje sviranja instrumenta ili vježbanje određenog sporta zahtijeva vrijeme i strpljenje. Stvar je u svladavanju novih vještina, a isto vrijedi i kada je riječ o učenju bilo kakvih informacija. Kada nešto ponavljaš dovoljno dugo da to, laički rečeno, radiš već automatski, doista mijenja mozak. Ova sposobnost mijenjanja u skladu s izazovima s kojima se suočavamo naziva se neuroplastičnost. Neuro se odnosi na neurone, živčane stanice koje su građevni blokovi mozga i živčanog sustava. Plastičnost se odnosi na sposobnost promjene, što znači da neuroplastičnost omogućuje živčanim stanicama promjenu ili prilagodbu.
Brojne su prednosti neuroplastičnosti mozga. Dopuštanje našem mozgu da se prilagodi ili promijeni pomaže kada su u pitanju:
- Sposobnost učenja novih stvari
- Sposobnost poboljšanja postojećih kognitivnih sposobnosti
- Oporavak od moždanog udara i traumatskih ozljeda mozga
- Jačanje područja gdje je funkcija izgubljena ili oslabila
- Poboljšanja raznih sposobnosti mozga
Nakon što naučimo nešto novo, naš mozak nikada više nije isti. Vježbanjem neke vještine jačamo neuronske veze, a naprezanjem tijela prilikom učenja određene vještine signaliziramo da je to važno i govorimo mozgu da posveti više resursa tom izazovu. Odlični rezultati dolaze tek nakon mnogo napornog rada, a to dokazuje i znanost.
TEDx Talk – How your brain changes during learning
Redovito ponavljanje i dobar odmor za bolje učenje
Mozak se ne gasi preko noći, zato dobar san može doista poboljšati sposobnost učenja. To je zato što dok spavamo, naš mozak pohranjuje sjećanja i nove informacije od prethodnog dana. Sve što naučimo prvo ide u naše kratkoročno pamćenje, a nešto od toga kasnije se prenosi u dugotrajnu pohranu u mozgu. Spavanje je važno za prijenos iz kratkotrajnog u dugoročno pamćenje, zbog čega može doći do gubitka pamćenja kod nedostatka sna.
Mnogi studenti pokušavaju zapamtiti mnogo informacija noć prije ispita, no da ta metoda može donijeti više štete nego koristi. Važno je rasporediti učenje na više dana, što znači učiti malo po malo, ali redovito. Tako se omogućuje stalno jačanje veza između neurona.
Znaš onaj trenutak kada nešto što dosad uopće nisi mogao shvatiti odjednom postane jasno? To je rezultat stalnog gomilanja informacija koje otvara sjećanja povezana sa zadatkom. Nakon što su ti memorijski neuroni aktivni, mogu formirati nove i stvoriti jače veze unutar postojeće mreže. S vremenom se naša razina razumijevanja povećava sve dok odjednom nešto ne shvatimo u potpunosti. Dakle, sljedeći put kada učiš za test, počni to raditi barem nekoliko dana unaprijed. Večer prije ispite radije otiđi rano u krevet i daj svom mozgu priliku da zacementira nove informacije u svoje stanice.
Vježbajući mozak jačamo ga za nove izazove
Učenje je mnogo više od pukog primanja novih informacija i stjecanja znanja od drugih ljudi. Radi se o putu kontinuiranog rasta u kojem učimo iz vlastitog iskustva. Svaki put kad naučiš novu riječ ili razviješ novu vještinu, u stvari stvaraš i jačaš neuralne puteve. Tako nastaju navike. Bez obzira koliko imamo godina, možemo potaknuti mozak na stvaranje novih poveznica, tako da nove motoričke, kognitivne i emocionalne vještine budu ugrađene u neuronske sklopove.
Ako želimo učiti, potrebna je visoka razina angažmana i znatiželje i zainteresiranosti. No stvaranje veza unutar našeg mozga i rekonfiguracija naših neuronskih krugova događa se tijekom spavanja i dubokog odmora bez sna. Istraživanja pokazuju da je 90 minuta najduže razdoblje u kojem zadržavamo intenzivan fokus i trud prema učenju. Nakon tog vremena potreban nam je odmor koji uključuje duboki san, drijemanje, opuštanje ili bilo koje stanje u kojem nismo usredotočeni na učenje. Takve “blokove” aktivnosti učenja potrebno je raditi u razmaku od 2 do 3 sata, a većina ljudi ne može se učenju intenzivno posvetiti više od 270 minuta dnevno.
Saznaj više: Nauči kako jednostavno započeti, steći i zadržati rutinu u 5 koraka
Dokazano je da tjelesna aktivnost ima zaštitni učinak protiv kognitivnog pogoršanja, osobito među osobama koje redovito vježbaju. Dosljedno vježbanje može poboljšati signalne putove povezane s plastičnošću mozga kao i potencijalnom neurogenezom.Ako samo ponavljaš ono što već znaš, zadržat ćeš svoju trenutnu razinu vještine, ali se nećeš puno poboljšati. Ako ništa ne poduzmeš, stvari koje znaš otprije postupno će oslabiti i nestati iz tvojih vještina. Samo stresom tijelo možemo potaknuti da postane jače, brže, okretnije ili fleksibilnije. Guranjem izvan svoje zone udobnosti i doživljavanjem lagane nelagode, maksimalno povećavamo svoj potencijal. Normalno je bojati se grešaka i neuspjeha, ali potrebno je izazvati sebe u nadmašivanju vlastitih sposobnosti. Veliki dio našeg najvećeg zadovoljstva u životu dolazi iz naše spremnosti da se izložimo novim izazovima i uključimo u nova iskustva.
