Opušteni razgovor s ekipom, čak i kada se odnosi na ozbiljnije teme, često zna biti popraćen ponekim nepromišljenim komentarom. U narodu bi se reklo „govori tek toliko da nešto kaže“. Poneka glupost ili neinformirana izjava iz naših usta često izađe samo zato što nismo uspjeli zaustaviti se i razmisliti. To se događa i kada čitajući različite medijske napise ili internet objave automatski u njih povjerujemo, usvajajući napisano kao činjenicu.
Bez kritičkog razmišljanja, svi smo podložni manipulaciji. Baš kao i u životu, tako ni na fakultetu nije sve crno ili bijelo, niti je sve apsolutna istina ili laž. Kako bismo mogli razlikovati činjenice od subjektivnog pristupa temi, moramo naučiti kritički razmišljati o određenoj temi ili gradivu.
Kritičko razmišljanje omogućuje nam da usporedimo prednosti i mane dostupnih opcija, te nam daje priliku da uz pomoć svih prikupljenih informacija formiramo najinformiranije moguće mišljenje.
Što je kritičko razmišljanje?
Kritičko mišljenje je intelektualno discipliniran proces aktivnog i vještog konceptualiziranja, primjene, analiziranja, sintetiziranja i/ili evaluacije informacija prikupljenih ili generiranih, promatranjem, iskustvom, promišljanjem, rasuđivanjem ili komunikacijom. One su naš vodič za vjerovanje i djelovanje. Načini kritičkog razmišljanja o informacijama uključuju:
- konceptualiziranje,
- analiziranje,
- sintetiziranje
- i vrednovanje informacija.
Većina razmišljanja događa se automatski, no kada razmišljaš kritički, namjerno koristiš bilo koji od gore navedenih intelektualnih alata za dolaženje do točnijih zaključaka nego što bi naš mozak to automatski napravio.
Kritičko razmišljanje je ukratko namjerna i sustavna obrada informacija kako biste mogli donositi bolje odluke i općenito bolje razumjeti stvari.
Učenje, tj. razvijanje kritičkog razmišljanja je cjeloživotno putovanje i uvijek postoji još toga za naučiti!
Biti vješt u kritičkom razmišljanju znači biti u stanju sustavno rastaviti vlastito razmišljanje, analizirati svaki dio, ocijeniti njegovu kvalitetu i zatim ga poboljšati. Prvi korak u ovom procesu je razumijevanje dijelova mišljenja, odnosno elemenata zaključivanja. Ovi elementi su svrha, pitanje, informacija, zaključak, pretpostavka, gledište, koncepti i implikacije. Oni su prisutni u umu kad god razmišljamo. Da bismo preuzeli kontrolu nad svojim razmišljanjem moramo:
- jasno formulirati svoju svrhu i predmetno pitanje
- koristiti točne informacije koje su relevantne za pitanje kojim se bavimo
- donositi logične zaključke na temelju zdravih pretpostavki
- razumjeti vlastito gledište i u potpunosti razmotriti druga relevantna gledišta
- opravdano koristiti pojmove i slijediti implikacije odluka koje razmatramo.
Važnost kritičkog razmišljanja prilikom studiranja
Kritičko razmišljanje prilikom studiranja važno je radi nekoliko razloga:
- Omogućuje da stvoriš vlastito mišljenje i baviš se materijalom dublje od površne razine – ovo je bitno za pisanje izvrsnog eseja i inteligentnu raspravu s profesorima ili kolegama, jer učenje napamet neće te daleko dovesti
- Omogućuje osmišljavanje vrijednih argumenata koje možeš poduprijeti činjenicama ili dokazima – ovo je nužno za dosezanje viših akademskih razina i napredovanje u budućoj karijeri
- Pomaže da ocijeniš vlastiti rad – kada objektivno sagledaš svoj uradak i u mogućnosti si naći sve njegove dobre i loše strane, u budućnosti ćeš znati izbjeći greške koje ne želiš ponoviti, kao i ponovno primijeniti dobre navike.
Obavljanje studentskih obveza bez imalo kritičnosti slično je hodanju zavezanih očiju: stići ćeš negdje, ali malo je vjerojatno da će to biti tamo gdje želiš. Svako učenje pretpostavlja neku analizu onoga što učimo, barem kategoriziranjem ili označavanjem stvari na jedan, a ne na drugi način. Sve ljudske misli i iskustva temelje se na pretpostavkama, jer naša misao mora započeti nečim što smatramo istinitim u određenom kontekstu. Obično nismo svjesni onoga što pretpostavljamo i stoga rijetko dovodimo u pitanje svoje pretpostavke. Ljudima s kojima se ne slažemo, naravno, priznajemo da imaju svoje stajalište.
Jedna od ključnih dispozicija kritičkog mišljenja je trajni osjećaj da kao ljudi uvijek razmišljamo unutar perspektive, da praktički nikada stvari ne doživljavamo totalno i apsolutistički. Zato je važno svoje stavove moći argumentirati, što u smislu kritičkog razmišljanja znači koristiti logiku i razum te iznijeti činjenice koje podupiru ili opovrgavaju neku tvrdnju.
Kako razviti kritično razmišljanje
Možda zvuči ili izgleda komplicirano, no kritičko razmišljanje je nešto što možeš naučiti i razviti vježbom. Ego u ovom slučaju moraš maknuti u stranu, jer ovdje se ne radi o tome da sebi dokažeš da si u pravu, a nekom drugom da nema pojma. Ponekad se isplati igrati „đavoljeg odvjetnika“ kako bi došli do boljih saznanja. Točnost je važan cilj u kritičkom razmišljanju, iako je gotovo uvijek podložna stupnjevanju. Važno je prepoznati i da je pravljenje pogrešaka bitan dio učenja i da je daleko bolje da studenti sami griješe nego da ponavljaju napamet naučeno razmišljanje profesora. Evo što možeš napraviti:
- Razmišljaj i vježbaj – uvijek razmišljaj o onome što učiš. Kako si došao do svojih zaključaka?
- Redefiniraj način na koji vidiš stvari – razmišljati uvijek na isti način može biti postati poprilično dosadno. Izazovi sam sebe i stavi se u tuđu kožu, razmotri stvari iz drugog kuta ili perspektive. Ako pokušavaš riješiti problem, navedi sve svoje brige: što je potrebno da riješiš situaciju, tko može pomoći, koje bi prepreke mogle biti, itd. Često je moguće preoblikovati problem kao priliku, zato pokušaj pronaći rješenje tamo gdje se čini da ga nema.
- Analiziraj utjecaje u svom životu – zašto misliš ili osjećaš na baš taj način? Analiziraj svoje životne utjecaje. Osjećaš li ili reagiraš na određeni način zbog društvenih konvencija ili zato što vjeruješ da se to od tebe očekuje? Pokušaj izaći iz svih kalupa koji te možda stežu i gradi vlastitu perspektivu.
- Izrazi se – kritičko razmišljanje uključuje sposobnost jasnog izražavanja. Najvažnije u jasnom izražavanju je mogućnost iznošenja svake pojedine točke koju želiš prezentirati. Možda ćeš biti sklon argumentirati sve svoje misli, no veći učinak mogao bi se postići fokusiranjem samo na glavne argumente. To će pomoći drugima da jasno slijede tvoje mišljenje. Kada su u pitanju apstraktnije ideje, uvijek pretpostavi da publika možda neće razumjeti svaku referencu, zato uvijek navedi primjere, analogije ili metafore gdje god možeš.
- Misli na svoju dobrobit – lakše je kritički razmišljati ako brineš o svom mentalnom i fizičkom zdravlju. Pokušaj uzimati redovite kratke stanke za fizičke aktivnosti i opuštanje, a raspored aktivnosti tijekom dana može pomoći u smanjenju stresa i povećati mentalnu budnost. Razmisli o dobu dana kada si najučinkovitiji i imaš najviše energije, zatim ga rezerviraj za najzahtjevnije zadatke. Ako smatraš da ti je potrebna pomoć u bilo kojem smislu, svakako se obrati prijatelju, stručnoj osobi ili liječniku – većina problema može se riješiti kada se na vrijeme reagira.
Napredak ne bi trebao stati nakon diplome – nastavi učiti koliko god možeš i na koji god način ti je usavršavanje dostupno. Kada nailaziš na nove informacije, kritičko razmišljanje pomoći će ti da ih procijeniš i iskoristiš na najbolji mogući način.
