Naše svakodnevne aktivnosti, ponašanja, ali i naša budućnost pod utjecajem su naših navika. Navike oblikuju tko smo i tko bismo mogli postati, od jednostavnih rutina kao što je pranje zubi ujutro do onih kompliciranijih kao što je redovito vježbanje, učenje ili osobni razvoj. U osnovi, navike su rutinske, uobičajene radnje koje se izvode s malo ili nimalo razmišljanja. One nalikuju mentalnim prečacima koje naš mozak stvara kako bi ubrzao određene zadatke. Ovisno o vrsti ponašanja koje automatiziraju, navike mogu biti korisne ili štetne.
Važno je razumjeti kako navike funkcioniraju. Svaka navika ima ciklus od tri koraka: okidač, radnja i nagrada. Okidač je događaj koji pokreće naviku, rutina je sama radnja, a nagrada je zadovoljavajući rezultat ili osjećaj koji proizlazi iz uspješnog izvršavanja navike. Na primjer, mentalno stanje napetosti može potaknuti naviku grickanja noktiju, što zauzvrat nudi trenutni predah. No, pitanje je kakve to dugoročne posljedice donosi.
Kako se stvaraju navike
Neuroplastičnost, proces koji utječe na strukturu i funkciju mozga, način je na koji se stvaraju navike. Ponavljana aktivnost jača neuronske mreže u našem mozgu koje su s njom povezane, čineći je automatskom i manje ovisnom o svjesnom mišljenju. Naši životi mogu duboko utjecati na naše navike, koje mogu utjecati na različite aspekte našeg blagostanja.
Neke radnje poput odgađanja mogu spriječiti produktivnost, dok je konstruktivne navike poput postavljanja ciljeva i upravljanja vremenom mogu potaknuti. Na tjelesnu dobrobit utječu ponašanja kao što su redovita tjelovježba, uravnotežena prehrana i dovoljno sna, ali štetna ponašanja mogu rezultirati zdravstvenim problemima. Negativni obrasci razmišljanja i metode suočavanja mogu pogoršati tjeskobu i depresiju, dok dobri obrasci razmišljanja, svjesnost i prakse upravljanja stresom mogu poboljšati mentalno zdravlje. Neka istraživanja pokazala su kako je potrebno barem 21 dan neprestanog i redovitog izvršavanja neke radnje kako bi ona postala navikom. Naravno, oni prvi dani su obično i najteži.
Važno je prepoznati i osvjestiti vlastite loše navike
Nezdrave navike često donose trenutnu nagradu ili olakšanje. Na primjer, pušenje cigareta ili uživanje u nezdravoj hrani može pružiti trenutno zadovoljstvo ili olakšanje od stresa. Ovo trenutno zadovoljstvo može otežati odupiranje tim navikama. Mnoge nezdrave navike služe kao mehanizmi suočavanja sa stresom, tjeskobom ili drugim negativnim emocijama. Okolina i društveni krugovi mogu uvelike utjecati na naše navike. Ako se prijatelji ili članovi obitelji ponašaju nezdravo, veća je vjerojatnost da ćemo usvojiti takva ponašanja. Slično tome, dostupnost nezdravih opcija u našem okruženju, poput brze hrane ili slatkih grickalica, može olakšati upadanje u takve navike. Ponekad ljudi stvaraju nezdrave navike ne shvaćajući dugoročne posljedice. Na primjer, kontinuirano odgađanje u početku se može činiti bezopasnim, ali s vremenom može dovesti do propuštenih prilika i povećanog stresa.
Ponekad ljudi pribjegavaju nezdravim navikama jer im nedostaju zdravije alternative za upravljanje stresom, dosadom ili negativnim emocijama. Razvijanje zdravih strategija suočavanja, kao što su vježbanje, meditacija ili traženje podrške, mogu ublažiti potrebu za nezdravim navikama. U nekim slučajevima genetika i biološki čimbenici mogu učiniti određene osobe osjetljivijima na ovisnost i nezdrave navike. Ti čimbenici mogu utjecati na to kako mozak reagira na određene tvari ili ponašanja. Odvikavanje od nezdravih navika može biti izazovno, a nekim pojedincima može nedostajati motivacija ili uvjerenje da je promjena moguća. Bez snažnog poticaja ili uvjerenja u vlastitu sposobnost da se promijeni, može biti izazovno osloboditi se ovih navika.
Studentske navike oblikuju budućnost
Loše navike mogu se prikriveno uvući u život studenta, bez da odmah pokažu koliko trajno ili dugoročne loše posljedice mogu ostaviti. Ova ponašanja, koja variraju od odgađanja projekata i prekomjernog uživanja u opijatima, pa sve do negativnog mišljenja o samom sebi, mogu negativno utjecati na akademska postignuća, mentalno zdravlje i osobni razvoj. Umjesto učenja ili sudjelovanja u raznim projektima, mnogi studenti provode sate u “scrollanju” po društvenim mrežama ili gube vrijeme na stvari koje im donose samo trenutačno zadovoljstvo.
Zbog nedostatka vremena ili stresa, neki se mogu osloniti na opcije nezdrave prehrane poput brze hrane ili slatkih grickalica, usvajajući time loše prehrambene navike koje će ih pratiti čitav život. Jednako tako, dobre navike poput zdrave prehrane, redovitog vježbanja i odvajanja vremena za učenje i osobni razvoj, mogu ostati s nama čitav život, ako ih dovoljno rano krenemo prakticirati. Prvi je korak, naravno, volja da odaberemo promjenu nakon što prepoznamo lošu naviku.
Kako možete prepoznati loše navike?
- Samopromatranjem: Redovito razmišljajte o vlastitim postupcima i ponašanjima. Postavljajte si pitanja poput “Kako provodim svoje slobodno vrijeme?” ili “Jesam li zadovoljan/a svojim trenutnim radnim navikama?”
- Praćenjem rezultata: Ako primijetite da ste lošiji u učenju, da gubite više energije ili neke promjene u raspoloženju, to može ukazivati na loše navike koje utječu na vaše mentalno zdravlje.
- Tražite feedback od drugih: Pitajte prijatelje, obitelj ili kolege o svojim navikama. Ponekad treće osobe mogu primijetiti obrasce ponašanja koje sami možda niste uočili.
Evo tri primjera koja vam mogu pomoći u prepoznavanju loših navika.
Primjer 1 – Prokrastinacija na ispitima i zadacima: ako primijetite da redovito odgađate početak učenja za ispite ili da često ostavljate stvari za zadnji trenutak, to već može ukazivati da je prokrastinacija postala problematična navika.
Primjer 2 – Nezdrava prehrana i nedostatak tjelovježbe: ako primijetite da često posežete za brzom hranom, preskačete obroke ili zanemarujete tjelovježbu zbog intenzivnog tempa studiranja, to može ukazivati na loše prehrambene i životne navike. Nedostatak pažnje prema vlastitom zdravlju može biti jasan pokazatelj potrebe za promjenom.
Primjer 3 – Prekomjerna upotreba društvenih mreža i gubitak fokusa: ako primijetite da previše vremena provodite na društvenim mrežama umjesto da se fokusirate na fakultetske obaveze, to može biti znak da razvijate lošu naviku gubitka koncentracije. Ako stalno prekidate učenje kako bi provjerili notifikacije na mobitelu, to bi moglo imati negativan utjecaj na akademske rezultate.
Prepoznavanje loših navika ključno je za donošenje pozitivnih promjena. Nakon prepoznavanja, mlada osoba može razviti strategije za promjenu tih navika i postavljanje ciljeva koji će poboljšati njihov akademski uspjeh i opće blagostanje.
Postavljanje ciljeva i izrada plana za promjenu
U okruženju poticajnog akademskog obrazovanja leži mnogo prilika, ali i izazova. Razbijanje štetnog ponašanja zahtijeva dobro osmišljenu strategiju. A strategiji prethodi postavljanje ciljeva. Prvi korak. I to ne bilo kakvog cilja već postavljanje preciznih, dostižnih ciljeva koji su u skladu s nečijim akademskim i osobnim željama. Ovaj vodič za postavljanje SMART ciljeva s primjerima pomoći će vam u boljem definiranju cilja, kao i za lakše praćenje svog napretka.
Zaključak – nijedan plan nije uklesan u kamenu isasvim je normalno da se planovi mijenjaju zajedno s okolnostima u kojima živimo i uvjetima koji nas okružuju. Važno je samo ne odustati od onoga što nas čini boljim, neprestano raditi na sebi i nagraditi se za svaki korak koji napravimo prema najboljoj verziji sebe.
