Samostalni život ima mnogo prednosti i mana – upravljanje vlastitim budžetom spada u obje kategorije. Dosad se možda nisi trebao brinuti o ničem osim o školovanju, a svoj si džeparac trošio bez mnogo promišljanja. No, život u sredini u kojoj nema roditelja ili skrbnika da se brinu o tvojim svakodnevnim potrebama, predstavlja veći izazov za tvoje organizacijske sposobnosti. Izrada proračuna za studentski život možda zvuči apstraktno i teško, no sve se svodi na nekoliko jednostavnih pravila koja će te držati na pravom putu ukoliko ih budeš slijedio.
Svoj proračun možeš zamisliti kao vodu u kanti s rupama – slavina iz koje točiš vodu izvor je tvojih prihoda, a rupe su rashodi. Dok god u kanti ima dovoljno vode, možeš smatrati da uspješno balansiraš svoj budžet, ma koliko se razina vode diže ili spušta. Ukoliko je dotok iz slavine preslab i razina sve manja, morat ćeš razmisliti o začepljivanju rupa, koje predstavljaju tvoje rashode. Uz pametan proračun možeš štedjeti za velike stvari, poput automobila ili putovanja, a možeš i jednostavno upravljati svakodnevnim troškovima, izbor je tvoj.
Odredi svoje ciljeve
Prva strategija za stvaranje uspješnog proračuna je utvrđivanje razloga izrade istog. Postavljanje ciljeva daje motivaciju za usredotočenost na nešto opipljivo i stvarno, što dolazi kao nagrada za disciplinu. Za početak, pokušaj postaviti kratkoročne i dugoročne ciljeve. Kratkoročni ciljevi trebali bi biti ono što želiš učiniti u roku od 6 mjeseci do jedne godine, kao što je otplata kreditne kartice ili štednja za nepredviđene događaje. Dugoročni ciljevi trebali bi biti stvari koje želiš raditi dvije ili više godina, poput otplate kredita ili kupnje automobila. Zamisli što sve želiš ostvariti i zapiši to na papir. Razmisli kako će stres financiranja tvojih ciljeva utjecati na tebe kratkoročno i dugoročno. Lijepo je imati velike snove, ali potrebno je biti i realan, kako bi ih doista mogao i ostvariti.
Definiraj kategorije osobnog proračuna
Izrada kategorija pomaže olakšati i ubrzati proces stvaranja proračuna. Napravi kategoriju za svako od područja na koje trošiš novac, te pokušaj grupirati stavke. Primjerice, kategorije mogu izgledati ovako:
Automobil: gorivo, zamjena ulja, čišćenje, održavanje
Zabava: zabave, rekreativne aktivnosti, pretplata na Netflix
Hrana: namirnice, kafići, restorani
Kućanstvo: sredstva za čišćenje, osobna njega, lijekovi, mali uređaji
Stanovanje: komunalije, troškovi najamnine
Pokloni: darovi za rođendane, Božić, vjenčanja
Odjeća: odjeća, obuća i dodaci
Štednja: bez obzira je li na banci ili „ispod madraca“
Budi spreman na promjene
Ne zaboravi uračunati i promjene koje te mogu iznenaditi. Tvoj proračun može se činiti savršen prvih mjesec ili dva, no ponekad se događaju promjene na koje ne možemo utjecati i potrebno ga je prilagođavati. Čak i ako su stavke na koje trošiš svaki mjesec iste, ne znači da su iznosi isti. Redovitim proučavanjem svog budžeta izbjeći ćeš situacije u kojima jedan mjesec imaš previše novaca, dok za drugi jedva spajaš kraj s krajem. Svakog mjeseca sebi postavi ista pitanja:
- Koje događaje ili aktivnosti planiram?
- Hoću li voziti više ili manje?
- Trebam li platiti osiguranje ili neke od fiksnih godišnjih troškova?
- Koji praznici i rođendani dolaze i što trebam učiniti za pripremu?
Ako za neku od kategorija proračuna treba povećati potrošnju, tada ćeš za neko drugo područje morati smanjiti svoj proračun, barem za taj mjesec. Za fiksne godišnje troškove je najbolje odvajati manji dio novca svakog mjeseca, kako te ne bi odjednom zatekao veliki iznos.
Nepredviđeni troškovi
Najteži dio proračuna za većinu ljudi su oni neočekivani troškovi, no svejedno ih možeš donekle planirati. Troškovi su to koji uključuju popravke na biciklu ili automobilu, kućne nezgode poput začepljenja odvoda ili pokvarene perilice rublja. Zapamti, neočekivani troškovi nisu hitni slučajevi. Sredstva za hitne slučajeve trebaju biti netaknuta i pri ruci za teške situacije poput gubitka izvora sredstava, smještaja ili medicinskih problema. Najbolji način za donošenje odluke o veličini fonda za nepredviđene slučajeve je navođenje svih neplaniranih troškova koje si imao prošle godine. Tada taj iznos podijeli s 12 i neka dobiveni broj bude cifra koju ćeš minimalno odvajati svaki mjesec upravo za ovaj cilj.
Metode planiranja budžeta
Jednostavnom internet pretragom pronaći ćeš mnogo korisnih savjeta i načina kako napraviti svoj idealni budžet, a mi ti donosimo nekoliko najpopularnijih među studentima diljem svijeta. Trebaš samo odabrati onu metodu koji najviše odgovara tvom stilu života i načinu raspolaganja novcem.
Sistem omotnica – Ako još uvijek nisi uvjeren da je stvaranje ikakvog proračuna moguće kada su u pitanju tvoje financije, ovo je svakako najučinkovitija metoda. Kada podijeliš svoj budžet u kategorije, samo uzmi omotnicu za svaku od njih i napiši ime kategorije. Na početku svakog mjeseca (ili kada ti već stižu sredstva) odvoji onoliko koliko ti jei na raspolaganju po kategorijama i stavi sve u naznačene omotnice. Ovo je odličan vizualni stimulans, jer su ti uz brojeve na papiru, uvijek vidljive i novčanice, pa ćeš se lakše suzdržati od neplaniranog trošenja. Boriš li se s upravljanjem svojim nagonima za trošenje putem kreditnih kartica, ovo je prava metoda da sebi postaviš jasne granice.
Budžet zasnovan na nuli – Ovaj proračun odgovara i onima koji troše više i onima koji precizno planiraju, jer čini nadzor nad potrošnjom vrlo jednostavnim. Uzmeš svoj mjesečni prihod i svakoj kuni nađeš jasnu svrhu, sve dok ti od cijelog budžeta ne ostane ama baš ništa. To ne znači da sve to moraš i potrošiti. U stvari, dio tog novca definitivno bi trebao biti dodijeljen tvojim dugoročnim financijskim ciljevima. Stvar je samo u tome da znaš kako nemaš „viškova“ i ne možeš sam sebi opravdavati trošenje koje nije u proračunu jer, eto, imaš nedodijeljeni višak.
Proračun 50/30/20 – ovo je jedna od najčešće korištenih metoda proračuna, a sastoji se od podjele proračuna na tri dijela. U onaj prvi, na kojeg odlazi 50% sredstava, spadaju stvari koje apsolutno moraš platiti. To može uključivati troškove poput najamnine, školarine, troškova namirnica, osiguranja i režija. 20% sredstava trebaš dodijeliti svojim financijskim ciljevima. Želiš li povećati štednju, otplatiti dug ili povećati neki fond za crne dane, to ide u ovu kategoriju. 30% ćeš odvajati na stvari koje tvoj život čine ugodnijim, no nisu nužno potrebne. Večere u restoranima, izlasci, hobiji.. sve to spada na ovaj popis.
Rješenje od 60% – slično kao Proračun 50/30/20, u ovoj metodi 60% sredstava trebaš rezervirati za fiksne i nužne troškove, poput stanarine, namirnica, režija, različitih pretplata, osiguranja, poreza. Preostalih 40% podijeljeno je na četiri dijela od 10%. Jedan dio ide za mirovinsku štednju, drugi za dugoročnu uštedu, treći za kratkoročnu uštedu (novac kojeg možeš uzimati po potrebi za razne popravke, putovanja i slično), te četvrti za novac za zabavu. Njega trošiš kako želiš, sve dok si u granici do 10% ukupnog iznosa. To je jedna od najboljih metoda proračuna za one koji žele povećati svoju ušteđevinu.
Zašto štedjeti i izrađivati (studentski) proračun?
Iako je to očito, glavna svrha proračuna je osigurati da uvijek imaš plan kako koristiti svoj novac. Na taj način uvijek znaš da ćeš imati dovoljno novca za stvari koje ti doista trebaju, što će tvoju financijsku budućnost učiniti stabilnijom. Kako bi te motivirali da ga i sam kreneš izrađivati, evo nekoliko njegovih prednosti:
- Omogućuje ti kontrolu nad novcem, umjesto da novac kontrolira tebe
- Osigurava da uvijek možeš pridonijeti svojim financijskim ciljevima
- Omogućuje uočavanje problema s trošenjem prije nego što oni izmaknu kontroli
- Omogućuje prilagodbu potrošnje i uštede po potrebi
- Osigurava spremnost za buduće financijske hitne slučajeve, umjesto da budeš zatečen neplaniranim izdacima u najgore vrijeme
- Pomaže vidjeti možeš li se nositi s većim dugom ili većim životnim troškovima
- Smanjuje stres – novčani su problemi jedan od najvećih uzroka stresa, stoga je korištenje proračuna zapravo korisno za tvoje financijsko stanje, ali i mentalno zdravlje
Sretno planiranje! :)
