Svih su nas kao klince redovito ispitivali što ćemo biti kada odrastemo. U tim je trenucima bilo pregršt policajaca, vatrogasaca, superjunaka i učitelja, no kako su godine odmicale afinititeti su nam se uglavnom mijenjali. Neki su doduše ispunili svoje vrtićke ambicije, no mnogi su od odlučnih školaraca postali ljudi koji nemaju pojma čime bi se u životu bavili. Ako ste jedan od onih koji su se našli pred životnim odabirom budućeg zvanja bez ikakve ideje o istom, vrijeme je da posegnete za konkretnim informacijama. Informacije o tržištu rada ključne su za razumijevanje ponude i potražnje što se sektora zapošljavanja tiče. Primjerice, ukoliko nemate izniman talent za likovno izražavanje ili posebnu volju da cijeli život budete umjetnik, teško da ćete se odlučiti na Akademiju likovnih umjetnosti – em ne bi upali, em bi teško pronašli posao ako bi izobrazbu i završili. Dakle pametno razmišljanje bilo bi okrenuti se onome što je na tržištu traženo.
Detaljno se informirajte i budite ažurni
S druge strane, bez obzira jeste li kao profesiju odabrali višegodišnji san ili ste u zadnji trenutak upisali najprimamljiviju opciju, jednom kada s diplomom u ruci zakoračite na tržište rada morat ćete biti itekako spremni. Vaše vještine i znanje možda nisu toliko posebne da iskačete iz mnoštva drugih, barem kada je riječ o letimičnom pogledu na vaš životopis. Uz vas zasigurno postoje i tisuće drugih s istim ili sličnim kvalifikacijama, a pretendiraju na isto mjesto kao i vi. Dok ne dobijete priliku pokazati svoju posebnost u osobnom razgovoru, vrijeme je da se za isti dobro pripremite.
Nitko ne želi zaposliti kandidata koji nema pojma zašto bi baš on bio najbolji odabir za konkretnu poziciju i kako svojim radom može pomoći svom budućem poslodavcu. Kako bi znali odgovoriti na to pitanje, potrebno je istražiti potencijelnog poslodavca, ali i njegovu konkurenciju. Zamislite da vas kao budućeg člana marketinškog tima upitaju kako bi promovirali njihov najnoviji proizvod, a vi u svom (ne)znanju navedete kampanju nekog od njihovih konkurenata (koja je pritom neslavno propala). Informacije su najvažnija valuta koju možete posjedovati u takvim trenucima.
Što i gdje gledati?
Internetske stranice Hrvatskog zavoda za zapošljavanje obično su pravo vrelo informacija. Za početak možete jednostavno pretražiti burzu rada da vide što se najviše nudi, koja su deficitarna zanimanja, a kojih radnika ima napretek, pa im je i mogućnost zapošljavanja smanjena. Ondje možete pronaći statističke podatke o nezaposlenosti, ulascima i izlascima iz evidencije, te o slobodnim radnim mjestima. Pretraživanje podataka omogućeno je po godinama i mjesecima te po raznim obilježjima, kao na primjer spol, dob, razina obrazovanja, prostorna jedinica, ekonomska djelatnost, skupina zanimanja i dr. U svakoj kategoriji podataka prikazuje se polazna tablica s podacima po županijama i godinama, odnosno mjesecima, a tablicu možete preurediti odabirom drugih obilježja ili pokrenuti izradu novog izvještaja.
Portal Tržište rada na pregledan način daje vam sve informacije na jednom mjestu, a radi se o sustau informacija o tržištu rada koji objedinjuje i vizualizira informacije o zaposlenosti, nezaposlenosti i visini plaća u Republici Hrvatskoj.
Za one koji svoju budućnost vide izvan granica naše države, tu je i EURES – mreža javnih zavoda za zapošljavanje koja vam pruža uvid u sve ono što nudi naš HZZ, samo za ostale članice Europske unije. Cilj ovog projekta je stvaranje jedinsvenog europskog tržišta rada i omogućavanje veće mobilnosti radnika.
Svog budućeg poslodavca (ali i njegovu konkurenciju) možeš detaljnije istražiti putem informacija koje su obvezni dostaviti FINI radi javne objave. Njihove godišnje financijske izvještaje tako možeš pronaći na web odredištu FINE, dok osnovne informacije o njihovoj strukturi, osobama koje ih zastupaju ili broju zaposlenih možeš također pronaći online u Sudskom registru trgovačkih društava.
Svi koji se bave mišlju da budu sam svoj gazda, uvijek mogu baciti oko na Mjere aktivne poliike zapošljavanja. Novi paket mjera „Od mjere do karijere“ stupio je na snagu 2. ožujka 2017. godine i sadrži 9 mjera aktivne politike zapošljavanja. Riječ je o potpori za zapošljavanje, potpori za usavršavanje, potpori za samozapošljavanje, obrazovanju nezaposlenih, osposobljavanju na radnom mjestu, stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, javnom radu, potpori za očuvanje radnih mjesta i stalnom sezoncu.
