Kada bi te pitali jesi li strpljiva osoba, kakav bi odgovor dobili? Treba li pozvano dizalo stići isti tren kada pritisneš tipku ili je par minuta čekanja u redu? Kada ne možeš shvatiti pojedinu lekciju, kreneš li je secirati ili odmah odustaneš i tražiš pomoć? Mlade osobe danas imaju sve više problema s trenutačnim zadovoljstvom, bez razmatranja dugoročnih posljedica. U današnjem svijetu kojeg pokreće tehnologija, mladi su ljudi često bombardirani opcijama trenutnog zadovoljstva, kao što su društveni mediji, videoigre i online kupnja. Kao rezultat toga, mnogi se studenti bore s odgođenim zadovoljstvom, što može imati negativan utjecaj na njihov akademski, osobni i profesionalni život.
Kada studenti daju prednost aktivnostima trenutnog zadovoljstva nad učenjem, to može dovesti do loših ocjena, a ponekad i do odustajanja od čitavog školovanja. U praksi to izgleda ovako: mučiš se s određenom lekcijom, ne uspijeva ti razumjeti gradivo, a kamoli naučiti ga, zbog čega odbacuješ tu trenutnu obvezu i okrećeš se nekom drugom zadovoljstvu, primjerice društvenim mrežama. Nije problem kada se to dogodi jednom, no ako ti to postane navika, tvoj akademski, a poslije i poslovni život bi mogao biti poprilično ugrožen. Kada studenti daju prednost aktivnostima trenutnog zadovoljstva u odnosu na izgradnju profesionalnih vještina i iskustva, mogu imati problema s pronalaskom zaposlenja nakon diplome, kao i otežati postizanje dugoročnih ciljeva.
Kako bismo riješili problem trenutnog zadovoljstva među studentima, važno je poticati i promovirati odgođeno zadovoljstvo. To se može učiniti postavljanjem jasnih ciljeva i prioriteta, razvijanjem zdravih navika i traženjem značajnih iskustava koja pružaju dugoročne koristi. Učeći odgoditi zadovoljstvo, studenti mogu razviti vještine i način razmišljanja koji su potrebni za akademski, osobni i profesionalni uspjeh. Jedan od njih je i Corsonova tehnika.
Što je Corsonova tehnika?
Dale R. Corson bio je poznati fizičar i pedagog, poznat po svom radu u visokom obrazovanju i doprinosima na polju nuklearne fizike. Međutim, poznat je i po razvoju jedinstvene metode za kritičko razmišljanje poznate kao Corsonova tehnika. To je pristup koji se može koristiti za kritičko razmišljanje, donošenje odluka i rješavanje problema. Ova tehnika se često koristi u akademskom okruženju, posebno u sveučilišnom obrazovanju. Dale Corson, koji je bio predsjednik Cornell sveučilišta od 1969. do 1977. godine, razvio je ovu tehniku kako bi pomogao studentima i dao im način na koji si mogu olakšati učenje kroz niz pitanja osmišljenih da razlože problem na manje dijelove i ispitaju svaki od njih u detalje. Tehnika se temelji na ideji da postavljanjem pravih pitanja i ispitivanjem svih aspekata problema osoba može doći do točnijeg i učinkovitijeg rješenja.
Postoji nekoliko koraka koje treba slijediti kako bi se došlo do temeljitog i racionalnog rješenja problema:
- Definiraj problem: Prvi korak je jasno definirati problem ili situaciju koju treba analizirati, što pomaže da se razmotre svi aspekti problema i da je analiza usredotočena na pravu problematiku.
- Prikupi informacije: Sljedeći korak je prikupljanje informacija o problemu. To može uključivati istraživanje relevantne literature, intervjuiranje stručnjaka i analizu podataka.
- Analiziraj informacije: Nakon što su informacije prikupljene, važno ih je detaljno analizirati. To uključuje traženje obrazaca, identificiranje ključnih varijabli i ispitivanje odnosa između različitih aspekata problema.
- Razvij hipoteze: Na temelju analize informacija mogu se razviti hipoteze koje objašnjavaju problem i predlažu moguća rješenja.
- Testiraj hipoteze: Sljedeći korak je testiranje hipoteza daljnjom analizom, eksperimentiranjem ili promatranjem.
- Izvedi zaključke: Na kraju, na temelju rezultata testiranja mogu se izvući zaključci o problemu i mogućim rješenjima.
Corsonova tehnika naširoko se koristi u raznim područjima, uključujući znanost, inženjerstvo, poslovanje i obrazovanje. Posebno je koristan u situacijama kada je potrebno analizirati složene probleme i razviti rješenja.
Praktično gledano, primjerice u području inženjerstva, Corsonova tehnika može se koristiti za analizu dizajna složenog sustava ili stroja. Rastavljanjem dizajna na manje dijelove i detaljnom analizom svakog od njih, inženjeri mogu prepoznati potencijalne probleme i razviti učinkovitija rješenja. U obrazovanju se Corsonova tehnika može koristiti kao pomoć studentima u razvoju vještina kritičkog mišljenja. Učeći studente da postavljaju prava pitanja i detaljno analiziraju informacije, mogu naučiti kritičnije razmišljati i razviti učinkovite vještine rješavanja problema. Općenito, Corsonova tehnika moćan je alat za analizu složenih problema i situacija.
Prednosti Corsonove tehnike za studente
Vještina kritičkog mišljenja ključna je za uspjeh u akademskoj zajednici, ali i izvan nje. Corsonova tehnika uči studente kako da kritički razmišljaju analizom informacija, preispitivanjem pretpostavki i razmatranjem višestrukih perspektiva. Pomaže pri razvoju analitičkih vještina rastavljanjem složenih tema na manje dijelove i njihovim analiziranjem, što pridonosi i boljem pamćenju informacija. Corsonova tehnika pomaže studentima da učinkovito komuniciraju svoje ideje organizirajući svoje misli i prezentirajući ih na jasan i logičan način. Korištenjem ove tehnike potiče se kreativno razmišljanje istražujući različite perspektive, što dovodi do inovativnih rješenja i ideja. Kako studenti postaju vještiji u korištenju Corsonove tehnike, stječu povjerenje u svoje sposobnosti analiziranja i razumijevanja složenih informacija. Ovo samopouzdanje može dovesti do većeg uspjeha na fakultetu i izvan njega.
Kako koristiti ovu tehniku
Studenti mogu postaviti prava pitanja koristeći Corsonovu tehniku sljedeći ove korake:
- Razumijevanje teme: Prije nego što postaviš bilo kakva pitanja, važno je jasno razumjeti temu koju istražuješ. Odvoji vrijeme da pročitaš sve relevantne materijale, napravi bilješke i identificiraj područja koja su nejasna ili zbunjujuća.
- Odredite svrhu pitanja: razmisli zašto postavljaš ova pitanja. Što želiš postići? Koje podatke trebaš prikupiti? Razumijevanje svrhe samih pitanja pomoći će da se usredotočiš na najrelevantnije i najvažnije teme.
- Koristi otvorena pitanja: Započni postavljanjem otvorenih pitanja koja potiču raspravu i istraživanje. Ove vrste pitanja pomažu otkriti više informacija, potiču dublje razmišljanje i omogućuju sveobuhvatnije razumijevanje teme.
- Postavljaj probna pitanja: Probna pitanja su ona koja zadiru dublje u temu, pomažući u otkrivanju skrivenih pretpostavki ili pristranosti. Koristi probna pitanja da istražiš različite kutove teme i stekneš dublji uvid u njezino razumijevanje.
- Usredotoči se na određene pojedinosti: kada postavljaš pitanja, usredotoči se na određene pojedinosti koje mogu pomoći da razjasniš temu ili problem. To može uključivati postavljanje pitanja o konkretnim primjerima ili situacijama ili traženje specifičnih pojedinosti o argumentu ili perspektivi.
- Koristi refleksivna pitanja: Refleksivna pitanja su ona koja potiču kritičko razmišljanje i pomažu ispitati vlastita uvjerenja i pretpostavke te ti pomažu da shvatiš vlastita stajališta o temi.
- Razmotri različite perspektive: Kada postavljaš pitanja, razmotri različite perspektive i gledišta, kako bi mogao steći sveobuhvatnije razumijevanje teme ili problema. Postavljaj pitanja koja potiču različite perspektive i izazivaj vlastite pretpostavke.
Koristeći ove korake, studenti mogu učinkovito koristiti Corsonovu tehniku za postavljanje pravih pitanja i razvijanje vještina kritičkog razmišljanja. Vježbanjem postaješ vještiji u postavljanju pitanja koja vode do dubljeg razumijevanja teme ili problema, zato svakako isprobaj ovu tehniku u različitim prigodama i za različite svrhe. Zapamti, detalji čine širu sliku, a njihovo razumijevanje jedini je način da ovladaš problematikom i postaneš stručnjak u svom području.
