Odgađanje ili odugovlačenje je navika izbjegavanja važnog zadatka, a uglavnom se manifestira fokusiranjem na manje bitne, ali ugodnije i lakše aktivnosti. Razlikuje se od lijenosti, koja je nespremnost na djelovanje. Dakle kad smo lijeni, jednostavno ne želimo nešto uopće napraviti, dok u slučaju odgađanja to samo prebacujemo na neko vrijeme u budućnosti.
Često se to događa jer smo naučeni da tražimo trenutno zadovoljstvo, koje nudi zadovoljstvo u kraćem roku, a strpljenje je vrlina koja mnogima nedostaje u današnjem užurbanom svijetu. Osim toga, odugovlačenje može prouzročiti ozbiljne probleme za studente nakon što napuste akademsku zajednicu i uđu na tržište rada. Posljedice poput niže plaće, kraćih razdoblja zaposlenosti, veće vjerojatnosti nezaposlenosti i nižeg financijskog uspjeha vrlo su izgledne.
Jedno istraživanje pokazalo je kako otprilike 50% studenata kaže da odugovlače često i s problematičnim posljedicama, njih čak 75% redovito odgađaju svoje obveze, dok približno 80% do 95% studenata povremeno odgađa nepoželjne zadatke ili obveze. S obzirom na ovako velike postotke, nastao je i naziv za vrstu odgađanja koja kulminira izvršavanjem zadatka u posljednji trenutak – „studentski sindrom“.
Studentski sindrom – rješavanje problema u zadnji trenutak
Pojam studentskog sindroma prvi je uveo Eliyahu M. Goldratt u svom romanu „Kritični lanac“. U pitanju je situacija kada imamo rok za predaju zadatka, ali u početku odugovlačimo s ispunjavanjem istog, jer znamo da imamo dovoljno vremena za obaviti posao koji se od nas očekuje. Kako se krajnji rok približava, nastaje panika da se zadatak doista završi. Ovakav način rada briše sigurnosnu granicu raspoloživog vremena za obavljanje posla i izlaže osobu stresu i pritisku da obavi posao unutar vrlo tijesnog rasporeda. Kako se krajnji rok približava, postoje tri moguća rješenja situacije. U sva tri slučaja posljedice su neizbježne i neželjene, a sve kreće od prvog odugovlačenja:
- uspijevamo isporučiti projekt pod velikim stresom ili pritiskom
Uspješno rješenje može donijeti anksioznost i stres, s kojim se ne znamo nositi najbolje.
- ne ispunjavamo ono što je prvotno obećano
Ako ne ispunimo sve uvjete prethodno danog obećanja, riskiramo da projekt propadne ili nas to negativno obilježi za budućnost.
- projekt prelazi rok i isporučuje se s kašnjenjem Isporuči li se zadatak s kašnjenjem, šaljemo poruku da nismo pouzdani i na nas se ne može računati. A sve se moglo riješiti da smo krenuli raditi na vrijeme.
Zašto odgađamo i odugovlačimo?
Odgađanje ima velikih nedostataka – osjećamo se lošije, fizički i psihički. Glavobolja, veća razina stresa i loš san samo su neki od simptoma povezanih s odgađanjem obveza za koje znamo da ćemo trebati ispuniti. Perfekcionisti imaju tendenciju odgađanja jer očekuju puno od sebe i boje se hoće li moći ispuniti vlastite visoke standarde.Kad imamo previše obveza lako je izbjeći stvari koje ne želimo učiniti, a to posebno dolazi do izražaja kada su u pitanju zadaci koje smatramo neugodnim, dosadnim ili nezanimljivim.
Izbjegavanje izvršavanja obveza je i dobro poznat oblik suočavanja s anksioznošću. Kada se pojave poteškoće, ljudi sa slabim samopouzdanjem lako razviju sumnju u svoju sposobnost izvršavanja zadatka, dok će oni s jakim uvjerenjima vjerojatnije nastaviti s trudom da ga privedu kraju. Tu su i razna ponašanja kao što je samohendikepiranje, kada u slučaju neuspjeha možemo okriviti odugovlačenje za svoj neuspjeh, a ne svoje sposobnosti.
Prestani odgađati obveze – organiziraj se!
1. Drži rokove pod kontrolom
Kada se neki rok čini kao nedostižan cilj u budućnosti, lako ga je zanemarivati do zadnjeg trena, zato se pobrini da svoje rokove jasno istakneš na vidljivom mjestu. Umjesto da odgađaš učenje, napravi plan kada ćeš pregledati bilješke i odgovoriti na pitanja koja su potrebna za svladavanje gradiva. Kada to završiš, kreni na sljedeći zadatak. Ne preskači obveze jer ćeš ubrzo shvatiti da od njih ne možeš pobjeći.
2. Kreni s malim koracima
Često se zadatak čini toliko velikim da ne znamo odakle početi. Reci sebi da ćeš sada učiti samo 15 minuta. Znaš da to nije dovoljno, ali bolje išta nego ništa. Jednom kad kreneš, tih 15 se lako može pretvoriti u 45 minuta ili čak nekoliko sati kada ti dobro krene i osjetiš da napreduješ.
3. Nađi svoje vrijeme za produktivnost
Obrati pozornost na to kada imaš najviše energije tijekom dana, kada si najproduktivniji i nemaš problema s izvršavanjem zadataka. To je tvoje vrijeme za učenje! S druge strane, izbjegavaj vrijeme u danu kada znaš da bi te mogao uhvatiti san ili umor, jer onda ćeš jednostavno naći ispriku da još jednom odgodiš važnu obvezu.
4. Izbjegavaj sve što te ometa
Kada konačno sjedneš i uhvatiš se knjige ili nekog drugog važnog zadatka, lako je naći se u situaciji da radije listaš fotografije na mobitelu ili čitaš vijesti na portalima. Čak je i susjedova mačka preko puta ceste tada jako zanimljiva. Nemojmo se lagati – sve je zanimljivije od onoga što moraš. Zato se probrini da eliminiraš što više smetnji. Ugasi nepotrebne tabove u pregledniku, zaključaj mobitel, a ako je potrebno i zatvori prozor da ti prizori izvana ne ometaju rad.
5. Redovito se odmaraj
Kada studenti odugovlače, skloni su žuriti s ispunjavanjem zadataka pri kraju roka, što podiže adrenalin i može ostaviti pogrešan dojam da je ono što rade napravljeno na pravi način. U stvarnosti, međutim, redoviti odmori mogu poboljšati tvoju produktivnost i usredotočenost. Kada žuriš, lako je previdjeti sitnice koje ti poslije mogu mnogo značiti, a koje ti ne bi promaknule da usporiš i uzmeš dovoljno vremena da sve sagledaš kako treba. Ponekad upravo vrijeme odmora između dva zadatka može dati pravi uvid u rješenje.
6. Nagradi se
Uvedi nagradu za svako postignuće koje uspiješ napraviti. Na primjer, kada pročitaš jedno poglavlje, nagradi se epizodom omiljene TV emisije. Nakon što završiš sa zadaćom, idi na druženje s prijateljima. Kada napokon položiš ispit koji dugo spremaš, ostvari si neku veću želju. Nagrade će biti slađe kada znaš da su doista zaslužene i da iza njih stoji rad i trud.
