Kolegij pun relevantnih informacija koje bi trebalo zapamtiti veliki je izazov za svakog studenta. No, sve postane mnogo izazovnije kada postoji nekoliko takvih kolegija tijekom svakog semestra. Ako ponekad imaš osjećaj da si pročitao cijelu knjigu, ali nemaš pojma o čemu se radi, možda je vrijeme da proučiš pokoju tehniku pamćenja. Neki su rođeni s tim sposobnostima (tko još nije čuo za fotografsko pamćenje), no činjenica je da se pamćenje može trenirati i razvijati.
Uz prave tehnike, neke koncepte možemo pamtiti godinama ili čak doživotno. Neke od ovih tehnika se u početku mogu činiti čudnima ili će ti trebati neko vrijeme da ih razviješ. No, što ih više prakticiraš, postaju lakše i prirodnije, te možeš zapamtiti više informacija. Iako ne moraš usvojiti baš svaku tehniku s našeg popisa, probaj eksperimentirati s nekoliko njih i pronađi onu koja ti odgovara.
1. Ponavljanje (je majka znanja)
Najčešće korištena metoda, ali većina ljudi je ne koristi učinkovito. Ponavljanje djeluje zato jer prenosimo informacije iz svoje kratkoročne memorije (koja ima ograničen kapacitet i trajanje) u dugotrajnu memoriju (koja ima neograničeno trajanje i kapacitet).
Ponavljanje se obično radi tako da se nešto piše iznova i iznova dok ne postane dio našeg pamćenja, no znaš li da je još učinkovitije kada ono što pišemo ujedno i izgovaramo? Pokušavajući sebi objasniti što učimo pred ogledalom, ujedno možemo potaknuti i vizualne perceptore, kako bi mozak imao više referentnih točaka za pamćenje određene informacije. Podaci se pohranjuju u dugoročnom pamćenju kada su dovoljno “duboko” obrađeni i ponavljano pisanje nečega vrlo je linearan način učenja jer stvara samo jedan put do pamćenja. Kada to kombiniraš s izgovaranjem naglas ili pokušaš objasniti ono što učiš, počinješ oblikovati više putova do formiranog pamćenja, a ne samo jedan. Više putova do pamćenja olakšava prisjećanje.
2. Razmaknuto ponavljanje
Uvođenjem vremenskih intervala između sesija učenja možeš zapamtiti više, čak i ako provedeš manje sati učeći. Razmaknuto ponavljanje koristi fenomen memorije koji se naziva efekt razmaka, koji kaže da naš mozak uči učinkovitije kada podijelimo svoje učenje u intervale tijekom određenog vremena. Gledaj na to kao na izgradnju zida od cigle: ako cigle slažeš prebrzo, bez da se žbuka između svakog sloja stvrdne, nećeš dobiti stabilan zid. Razmak između učenja omogućuje tom “mentalnom mortu” da se osuši.
Prvo načelo ove teorije je da sjećanja imaju dvije različite snage – snagu skladištenja i snagu preuzimanja. Snaga skladištenja ne blijedi s vremenom. Nakon što je informacija prikupljena i kada mozak smatra da je dosegla neki prag važnosti, ona ostaje pohranjena. Snaga preuzimanja, tj mogućnost pristupa memoriji, s vremenom nestaje i zahtjeva redovito održavanje. Kao rezultat toga, zaboravljanje je problem pristupačnosti. Memorija postoji u pohrani, ali je ne možeš pronaći. Dakle, ako te čeka ispit za tjedan dana, svoju prvu sesiju učenja trebaš odraditi danas, a zatim odraditi sljedeću sutra ili prekosutra. Ako je ispit za mjesec dana, razmak bi trebao biti jedan tjedan. Ako je za godinu dana, onda bi prva stanka u učenju trebala trajati mjesec dana. Važno je znati da su te praznine približne i ne vrijede isto za svakoga, zato trebaš pronaći ritam koji tebi osobno odgovara.
3. Palača sjećanja
Ova tehnika uključuje vizualizaciju poznatog mjesta, poput rasporeda vlastite kuće ili sobe, koje ćeš koristiti kao vizualno odlagalište za pohranu različitih koncepata kao slika koje želiš zapamtiti. Ova tehnika može pomoći pri pamćenju nepovezanih stavki, poput popisa namirnica.
Vizualiziraj svoje mjesto (kuću ili sobu), a zatim zamisli predmete s popisa namirnica u različitim područjima oko tog mjesta. Na primjer, zamisli napuknuto jaje koje curi s ruba stola ili košaru jabuka kako sjedi na kauču. Zatim u svojim mislima prošetaj po odabranom prostoru svaki put kada se poželiš prisjetiti nečega. Određene događaje možeš smještati i unutar soba svoje kuće, tako što ćeš recimo u njih „smjestiti“ povijesne ličnosti vezane za neki događaj. O rasporedu odlučuješ isključivo ti i tvoja mašta, no pobrini se da ti prostor koji odabereš kao svoju palaču, bude poznat u detalje. Navikavanje na ovu tehniku može potrajati, ali s vremenom postaje brža i učinkovitija.
4. Mnemotehnika
Mnemotehnika je učinkovita za pamćenje popisnih oblika informacija korištenjem fraze koja djeluje kao okidač, jer svaka riječ ima daljnje značenje u sebi. Na primjer, ako želiš zapamtiti svih 9 planeta u Sunčevom sustavu, kao i njihov redoslijed počevši od najbližeg Suncu, pokušaj s ovom metodom. Samo prisjeti se fraze “Moja vrlo zanimljiva metoda je super uspješno nabrajanje planeta”, koja sadrži riječi u kojima prvo slovo svake riječi predstavlja i početno slovo imena planeta.
M = Merkur, V = Venera, Z = Zemlja, M = Mars, J = Jupiter, S = Saturn, U = Uran, N = Neptun, P = Pluton
Prisjetivši se rečenice, jednostavno ćete iz pamćenja dozvati i imena planeta putem njihovog prvog slova iz naziva. Mnemotehnika ima važnu ulogu u pamćenju, ali ima ograničenja i treba se koristiti pažljivo. Ako previše koristiš mnemotehniku, informacije postaju glomazne i mogu napraviti zbrku u procesu učenja.
5. Mape uma
Mapa uma je dijagram koji se koristi za vizualno organiziranje informacija, hijerarhijski je organizirana i pokazuje odnose među dijelovima cjeline. Često se stvara oko jednog koncepta, nacrtanog kao slika u središtu prazne stranice, kojoj se dodaju povezani prikazi ideja kao što su slike, riječi i dijelovi riječi. Glavne ideje su izravno povezane sa središnjim konceptom, a druge ideje granaju se iz tih glavnih ideja. Mape uma rade jer baš kao i um – u svim smjerovima. Većini ljudi lakše je zapamtiti sliku nego stotine riječi, zato mape uma pomažu prevesti te riječi u vizualni format, a zatim ponovno u riječi kada ih trebate napisati ili reproducirati. Mapa uma može imati mnogo asocijacija prve razine, ali um može shvatiti samo oko 7. Korištenje boja je važno jer istraživanja pokazuju da ljudi koji koriste boje i slike u svojoj mašti i kada uče, bolje pamte od onih koji to ne rade. Ideja nije imati sav materijal zapisan na mapu, već samo najvažnije točke, koje će vas onda putem asocijacija dovesti do traženog sadržaja „u glavi“.
Jednostavni savjeti i trikovi za pamćenje
Osim tehnika vizualnog i prostornog pamćenja, postoje mnogi drugi trikovi kojima možeš pomoći svom mozgu da zapamti informacije.
- Pokušaj prvo razumjeti – informacije koje su organizirane i imaju smisla lakše se pamte. Ako ustanoviš da ne razumiješ gradivo, provedi neko vrijeme razumijevajući ga, prije nego što ga pokušaš naučiti napamet.
- Poveži informacije – podatke koje pokušavaš zapamtiti poveži s nečim što već znaš. Izolirano gradivo teže je zapamtiti od materijala koji je povezan s drugim pojmovima.
- Prespavaj – mozak obrađuje i pohranjuje informacije dok spavaš. Pokušaj pregledati informacije neposredno prije odlaska na spavanje i prepusti mozgu da ih smjesti na pravo mjesto dok odmaraš.
- Testiraj samog sebe – povremeno se ispituj aktivnim prisjećanjem informacija koje pokušavaš zapamtiti, no pripazi da pritom ne čitaš bilješke ili udžbenik. Postavi pitanja i prisili se da ih zapamtiš bez gledanja odgovora ili materijala.
- Zapisuj – pisanje nam pomaže dublje kodirati informacije koje pokušavamo naučiti jer postoji izravna veza između naših ruku i mozga. Pokušaj pisati svoje bilješke rukom tijekom predavanja ili prepisati i reorganizirati bilješke nakon predavanja. s
- Budi aktivan – studije pokazuju da tjelovježba može poboljšati pamćenje i sposobnost učenja jer pomaže u stvaranju neurona u područjima koja se odnose na pamćenje.
- Uči naizmjenice – isprobaj ideju miješanja tema ili izmjenjivanja vještina koje želiš zapamtiti. Na primjer, provedi neko vrijeme pamteći riječi iz vokabulara stranog jezika, zatim se odmah prebaci na proučavanje povijesnih datuma i imena za kolegij povijesti. Nakon toga izvježbaj nekoliko matematičkih zadataka, pa se vrati na znanstvene definicije. Ova metoda se u početku može činiti zbunjujućom, ali raznolikost ti daje priliku da ne dođe do zamaranja uslijed dugotrajnog učenja jednog koncepta.
Za kraj – odgovor na nedoumicu pred kojom kojom tehnikom krenuti?
Nedoumica koja ti se zacijelo vrti u glavi nakon čitanja cijele liste – definitivno ne možeš koristiti sve tehnike odjednom! Zato sugeriramo da detaljno prođeš popis i odabereš 2 do 3 tehnike koje smatraš da bi bile najkorisnije za tebe. Nakon nekoliko tjedana isprobavanja tih tehnika vrati se na listu i odaberi još 2 koje ćeš primijeniti u praksi.
Vjerujemo da ćeš vidjeti veliko poboljšanje u svojoj sposobnosti pamćenja informacija, što će rezultirati boljim akademskim uspjehom, ali će ti koristiti i u budućoj poslovnoj karijeri kao i svakodnevnom životu.