MS – Vol. XXII No. 2

Zloupotreba digitalnih platformi za širenje lažnih vijesti i dezinformacija online postaje sve ozbiljniji problem i za pojedine države i za multilateralne organizacije. Alternativne činjenice predstavljene pod krinkom buđenja kritičkog mišljenja ili lažne i navodne informacije plasirane u društvene medije od strane državnih i nedržavnih aktera za vlastite potrebe, narušavaju vjerodostojnost tradicionalnih medija koji provjeravaju činjenice kako bi javnosti prezentirali stvarne informacije. Shvaćanje parezije kao dijela demokratskog slobodnog izražavanja u liberalnom društvu putem društvenih mreža ozbiljno dovodi u pitanje uobičajene objektivne standarde istine. Namjerno zadiranje u lažne vijesti i dezinformacije u suvremenim demokracijama, posebice tijekom izbornih kampanja, korištenje anti-NATO narativa, osobito u zemljama s bivšim komunističkim režimima, te promicanje lažnog osjećaja sigurnosti ili nesigurnosti, vrlo nedavno, u vezi s pandemijom Covida-19, postaju zabrinjavajuće pitanje za cijeli Savez i njihov terenski rad. Iako je u biti vojna organizacija s ciljem osiguranja mira i stabilnosti na svom širem području i promicanja svojih vrijednosti na globalnoj razini, ono čemu je NATO svjedočio u posljednjem desetljeću jest to da se mir i sigurnost u tradicionalnom smislu ne mogu uzeti zdravo za gotovo. Pojava suvremenih ne-vojnih taktika koje protivnici koriste za destabilizaciju zemalja članica i partnerskih zemalja zahtijeva specifične pristupe i mjere odvraćanja i obrane. Ovaj rad analizira kako te alternativne činjenice utječu na državnu stabilnost, kao i stabilnost čitavog Saveza, moguće implikacije na smanjenje povjerenja javnosti u državne institucije te radnje potrebne za ublažavanje takvih učinaka.

Ključne riječi:

lažne vijesti, dezinformacije, državna stabilnost, izbori, pandemija

Horowitz ne prihvaća pravo na reparacije za ropstvo Afroamerikancima. Mi pokazujemo da njihovi nasljednici imaju pravo na imovinu koju su nelegitimno stekli robovlasnici. Prema libertarijanskom načelu homesteadinga, zemlju treba preraspodijeliti unatrag, ljudima koji su je prvi i obrađivali, odnosno crnim robovima. Horowitzove tvrdnje protiv reparacija jedva da su pokušaj pobijanja argumenata u korist reparacija. Afroamerikanci imaju pravo na tih “40 jutara i mazgu”, kako je obećano, ali nikada ispunjeno. Oslanjamo se na libertarijansku teoriju kako bismo jasno razumjeli problem prava na reparacije.

Ključne riječi:

libertarijanstvo, načelo homesteadinga, reparacije, vlasnička prava, ropstvo

Cilj je rada utvrditi povezanost između rasta broja industrijskih robota i određenih karakteristika tržišta rada Europske unije s posebnim osvrtom na prerađivačku industriju. Rezultati statističke analize pokazuju kako gustoća industrijskih robota (broj industrijskih robota na 10 000 zaposlenih) u prerađivačkoj industriji utječe na tržište rada Europske unije. Korelacijskom i regresijskom analizom prikazano je da povećanjem broja industrijskih robota u prerađivačkoj industriji Europske unije došlo do povećanja udjela zaposlenih u ukupnoj populaciji Europske unije te kako je broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji rastao tako je rastao i broj industrijskih robota. Također je prikazano da zemlje Europske unije s većom gustoćom industrijskih robota u prerađivačkoj industriji imaju i veće troškove za zaposlenike. Rezultati istraživanja potvrđuju glavnu hipotezu H0 koja ispituje postoji li statistički značajna povezanost između gustoće industrijskih robota u prerađivačkoj industriji Europske unije i udjela zaposlenih u ukupnoj populaciji Europske unije. U svim zemljama Europske unije dolazi do rasta broja industrijskih robota i robotizacije te automatizacije mnogih radnih mjesta, stoga je nužno pripremiti tržište rada na izazove koje takvi trendovi nose. Doprinos rada očituje se u prikazu utjecaja porasta broja industrijskih robota na tržište rada s posebnim osvrtom na prerađivačku industriju. Rezultati pokazuju utjecaj porasta broja industrijskih robota u prerađivačkoj industriji na udio zaposlenih u Europskoj uniji, na broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji te prikazuju povezanost gustoće industrijskih robota i prosječnih troškova za zaposlenike.

Ključne riječi:

industrijski roboti, gustoća industrijskih robota, tržište rada Europske unije, zaposlenost

U ožujku 2014., nakon svrgavanja proruske vlade Viktora Janukoviča i uspostavljanja nove, prozapadne vlade u Ukrajini, Rusija je anektirala poluotok Krim koji je do tada bio u sastavu Ukrajine. Sam čin aneksije prikazivan je različito u europskim državama, a ovaj rad istražuje medijski prikaz u Hrvatskoj, Mađarskoj i Srbiji. Kao istraživačka metoda korištena je analiza sadržaja članaka i medijskih objava s relevantnih internetskih portala u istraživanim državama. Prema rezultatima analize sadržaja uočeno je kako se aneksija Krima u Hrvatskoj prikazuje sukladno prozapadnim politikama, u Mađarskoj se ističu određene domaće objektivnosti, dok je najviše proruskih stavova u izvješćivanju zamijećeno u Srbiji.

Ključne riječi:

aneksija, Krim, Ukrajina, Rusija, mediji

Struktura proizvodnje znanja o nacionalnoj i međunarodnoj sigurnosti, kao opravdanog istinitog vjerovanja u pitanjima od egzistencijalnog značaja društava, država i globalnog političkog poretka, predstavlja legitiman predmet istraživanja utemeljenog na socijalnoepistemološkom i sociološkom pristupu. Polazeći od sociologizirane javnopolitičke tematizacije režima znanja u političkoj ekonomiji i ekonomskoj politici, u ovome su radu teorijski ocrtani režimi sigurnosnog znanja. Ponajprije u odnosu na konstelaciju istraživačkih organizacija u tom području javnih politika, proizvodnja sigurnosnog znanja nije obilježena varijabilnim utjecajem akademskih, zagovaračkih, stranačkih i državnih organizacija već dominantno državnih, poludržavnih i nadasve uz državu vezanih aktera. Od potonjih se ističu obavještajne službe s obzirom na to da je znanje temeljem kojeg kreatori politika i donositelji odluka u sigurnosnoj politici postupaju često skriveno i nedostupno javnosti te stoga nije podložno demokratskim procedurama i javnom mnijenju. Sigurnosni se režimi znanja, zbog središnjeg mjesta obavještajnog djelovanja, znanja i organizacija u području sigurnosti, shvaćaju kao režimi obavještajnog znanja. Zaključno se rekapituliraju glavni nalazi rada te predlažu pitanja za buduća istraživanja režima sigurnosnog
znanja.

Ključne riječi:

socijalna epistemologija, studije sigurnosti, režimi, javnopolitičke istraživačke organizacije, znanje, obavještajne službe

Porast broja populističkih stranaka bilježi se osamdesetih godina 20. stoljeća i u teoriji se pojavljuje nekoliko vrsta populizama. S jedne strane neki populizam promatraju kao ideologiju utemeljenu na pozitivnoj ocjeni ljudi i negativnoj ocjeni političkih elita dok s druge strane neki prepoznaju populizam kao stil političke komunikacije odnosno učestalo pozitivno pozivanje na ljude ili korištenje određenih jezičnih figura usmjerenih na upoznavanje birača. Potonje tumačenje populizma bilo je teorijska podloga za ovo istraživanje u kojem autorice, analizirajući stupanj populizma u Hrvatskom saboru, odgovaraju na pitanje ima li populističke komunikacije u Hrvatskom saboru metodom kvalitativne analize fonograma zastupničkih pitanja i replika na odgovore vlade na aktualnim prijepodnevima zastupnika 10. saziva Hrvatskog sabora od 16. rujna 2020. do 20. travnja 2022. Cilj je rada temeljem teorijske podloge Jagersa i Walgravea sveobuhvatno istražiti elemente populističkog diskursa kod zastupnika svih političkih parlamentarnih stranaka, od lijevog do krajnje desnog političkog spektra

Ključne riječi:

populizam, Hrvatski sabor, populizam kao oblik komunikacije