Cirkularna ekonomija novi je ekonomski model koji zamijenjuje donedavno najpopularniji linearni. Kruženje tvari u prirodi princip je poznat već osnovnoškolcima, a sada je postao neizostavni dio većine svjetske politike. Ovaj su koncept među prvima spomenuli britanski ekonomisti Turner i Pearce, koji su primijetili nedostatak želje za održivim razvojem kod tradicionalnih gospodarstvenika. Osim njih mnogi su se ekonomisti uhvatili u koštac s ovim problemom. Tradicionalno poimanje života svodilo se na politiku uzimanja, iskorištavanja i odbacivanja, dok cirkularni model zagovara povratak prirodi i ponovno iskorištavanje već upotrijebljenog. Skretanje pažnje na energetsku učinkovitost i ekološku održivost temelj je ovog načina razmišljanja, a može se primijeniti na sve aspekte života. Glavni benefiti ovog modela su ekonomske uštede, nova radna mjesta, ušteda resursa i energije te doprinos ublažavanju klimatskih promjena.
Izvor: www.engineersjournal.ie
Temelj ove filozofije je da otpad ne postoji
Sve se može upotrijebiti ponovno na drugi način ili se raščlaniti na tvari koje mogu postati dio životnog ciklusa. Snaga je u raznolikosti, modularitetu i prilagodljivosti, a sva energija treba dolaziti iz obnovljivih izvora.
Uzimajući od prirode resurse možemo proizvoditi sve što nam je potrebno, a potom se trebamo pobrinuti kako bi prirodi vratili ono što smo uzeli u njoj prihvatljivom obliku. Ako ne zbog brige za okoliš, onda barem zbog sebičnih razloga, kako bi ponovno mogli iskorištavati tu istu prirodu. Jer zagadimo li sve svojim nemarom, neće nam više ostati ništa za iskorištavanje. Recikliranje nerazgradivih tvari može donijeti brojne nove benefite, a sve uz minimalno opterećivanje okoliša u kojem živimo.
Cirkularna ekonomija može smanjiti emisiju štetnih plinova u atmosferu za 70% do 2030. godine. (Izvor)
Stara odjeća tako može redizajniranjem dobiti novu svrhu i izgled, određeni materijali mogu se ponovno iskoristiti u proizvodnji, hrana koja na kraju dana stoji neprodana na policama trgovina može se jednostavnim otpisom donirati, umjesto plastičnih vrećica koje neprestano kupujemo i odbacujemo, možemo uložiti u ekološki prihvatljivije i dugoročnije inačice… Sve ovo podloga je i za razvoj inovacija, novih poslovnih ideja i startupova.
Izvor fotke: cloudfront.net
Kako bi ovaj model uspio u budućnosti, izrazito je važna suradnja obrazovnog sustava i gospodarskih lidera. Naglasak mora biti na kreiranju vještina koje su primjenjive na tržištu rada, a umjesto generičkog dodijelivanja diploma za zanimanja koja su na rubu izumiranja treba ulagati u budućnost planski i razumno. Nikom neće koristiti inflacija ljudi obrazovanih za pojedina zanimanja, dok se druga, ponekad potrebnija ali naoko neprivlačna, zanemaruju i marginaliziraju, dovodeći tako do deficita ljudi koji su za njih osposobljeni.
Cirkularni model u praksi
Upravo taj model cirkularnosti pruža veliku šansu i za razvoj hrvatske gospodarske klime, pretežito malog i srednjeg poduzetništva koje je proživjelo veliku krizu posljednjih godina.
Procjenjuje se da će se u idućih 13 godina u Europskoj uniji stvoriti čak dva milijuna novih radnih mjesta, uz povećanje prosječnog prihoda domaćinstva za 3000 eura.
Rezultat je to pristupa koji zagovara takozvana zelena radna mjesta, a koji se Europska unija trudi uvrstiti u čitavo svoje zakonodavstvo unutar Strategije Europa 2020.
Cilj je povećati prenamjenu i recikliranje postojećih ili već korištenih materijala i proizvoda kako bi se razvili novi poslovi i otvorila nova radna mjesta. Primjerice, povećanje produktivnosti “recikliranja” za 30% do 2030. godine može povećati BDP-a za skoro 1%, uz stvaranje 2 milijuna radnih mjesta. Fokus će biti na upravljanje otpadom (pretvaranje otpada u novi resurs), ekonomiju dijeljenja (eng. sharing economy) i povećanju efikasnosti postojećih resursa.
Njemačka, Škotska, Švedska samo su neke od europskih zemalja koje su implementirale cirkularni model.
Njemačka je na vrhu europske liste – čak 65% ukupnog otpada je reciklirano i kompostirano. Švedska je jedna od predvodnica cirkularnog modela, a njezino zeleno liderstvo ima dugu povijest. Prema službenim podacima njihove vlade, danas se više od 50% ukupnog otpada reciklira (99% otpada iz kućanstva), što je korak bliže njihovom ambicioznom cilju da do 2020. godine imaju 0% otpada u privatnom i poslovnom sektoru.
Nadamo se da ćemo biti svjedoci promjena i u Hrvatskoj, i to vrlo brzo. Tko zna, možda i Libertaše neka inovacija poput ove potakne da pokrenu neki novi održiv biznis? :)
Za one koji žele znati više na temu cirkularne ekonomije, predlažemo da pogledaju sljedeće linkove:
- https://www.theguardian.com/sustainable-business/series/circular-economy
- https://www.ellenmacarthurfoundation.org/circular-economy
Izvor naslovne fotografije: growingleader.com
