Hvata te panika od faksa? Ne boj se, ima još puno tvojih kolega i kolegica koje osjećaju isti pritisak i strah od promjena ili neuspjeha. Za početak, moraš shvatiti da je to sasvim normalno. Nisi čudak i ne događa se samo tebi. Sama činjenica da čitaš ovaj članak i zanima te kako postati bolja verzija sebe, pokazuje da se doista trudiš i da možeš biti ponosan na sebe. Fakultet je vrijeme velikih promjena u životu, no može biti teško nositi se s njima, osobito kada je riječ o mentalnom zdravlju. Život na fakultetu prepun je akademskih pritisaka, društvene dinamike, financijskih opterećenja i sličnih izazova. Prepoznavanje specifičnih izazova s kojima se suočavaš može ti pomoći u osmišljavanju ciljanih strategija za održavanje mentalne dobrobiti, a najvažnije od svega je da shvatiš ono u što smo mi uvjereni – ti to možeš!
Upoznaj svoje jake, ali i slabe strane
Upoznavanje vlastitih jakih i slabih strana ključno je za osobni rast i razvoj. Svaka osoba nosi u sebi jedinstvene kvalitete i izazove, a shvaćanje tih aspekata pomaže nam da bolje razumijemo sebe i druge te da se suočimo s životnim situacijama s većom sigurnošću.
Ukratko – kada znaš u čemu si dobar, onda se time možeš opušteno baviti, a kada znaš što ti baš i ne ide, svjestan si na čemu moraš raditi. Možda ti se na pravu čini nevažnim, no samo činjenica da si u mogućnosti osvijestiti te dvije stvari, već te stavlja na put uspjeha da ih i savladaš kako želiš. Prepoznavanje svojih talenata i vještina omogućuje nam da ih maksimalno iskoristimo. Na primjer, ako ti je komunikacija u malom prstu, to možeš iskoristiti da uspješno komuniciraš svoje ideje i ciljeve. Razumijevanje svojih jakih strana olakšava postavljanje ciljeva koji su usklađeni s tvojim prirodnim sklonostima i strastima. To povećava izglede za postizanje tih ciljeva.
Iako se čini da su slabosti nešto što bismo radije sakrili ili izbjegavali, prepoznavanje svojih slabih strana omogućava nam da radimo na njihovom poboljšanju. Kroz napor i razvoj, možemo postati bolja verzija sebe. Razumijevanje vlastitih slabih strana pomaže nam u međuljudskim odnosima, učeći nas izbjegavanju situacija koje bi mogle izazvati konflikte ili napetosti. Kroz ciljani i kontinuirani rad na sebi, moguće je postići značajna poboljšanja.
Kolege, prijatelji, profesori… Izgradi svoju sigurnu mrežu!
Bez obzira jesi li student, radnik ili netko tko traži podršku u svojoj karijeri i životu, izgradnja vlastite sigurne mreže ljudi može biti ključna za osobni i profesionalni uspjeh. Profesori su više od osoba koje predaju gradivo i mogu postati mentori koji ti pomažu u razvoju tvojih akademskih i profesionalnih vještina. Izgradnja odnosa s profesorima omogućuje ti pristup njihovim znanjima, iskustvima i mreži kontakata, ali i pokojem životnom savjetu kojeg nećeš pronaći u nijednoj knjizi. Tko je bolji od osobe koja je prošla ono što tebe tek očekuje, da ti udijeli savjet za sve što te čeka na tvom putu?
Stručne službe Sveučilišta također su tu kada zatrebaš pomoć – Savjetovalište za studente, Centar za karijere, svatko od njih spreman je saslušati tvoje probleme i nedoumice ako ti mogu pomoći. Podijeli svoje misli, želje i probleme s kolegama i prijateljima. Iznenadit ćeš se koliko njih se osjeća isto ili slično kao ti u određenom trenutku. Bitno je shvatiti da nema potrebe za samoćom – svaki teret je lakši kada se podijeli. Ovi odnosi pružaju podršku, inspiraciju i različite perspektive koje obogaćuju tvoj život.
Organiziraj se
Na početku semestra stavi sve svoje glavne zadaće u Google kalendar. Na početku svakog tjedna, iskoristi taj kalendar da napraviš popis svega što trebaš učiniti za taj tjedan, dodajući kućne poslove ili druge osobne aktivnosti koje nisu u kalendaru. Zatim podijeli aktivnosti za tjedan na sedam zasebnih samoljepljivih papirića koje možeš zalijepiti iznad svog stola, ravnomjerno raspoređujući radno opterećenje kroz nadolazeći tjedan.
Pročitaj i: 8 super trikova za organizaciju studentskog života uz Google Calendar
Kako tjedan prolazi, pokušaj prekrižiti aktivnosti kako ih završavaš, a ono što ne uspiješ dovršiti premjesti kao zadatak za drugi dan u tjednu. Znajući da imaš strukturiran, ali fleksibilan plan za rješavanje tjedna, možeš se lakše uhvatiti u koštac s obvezama koje te čekaju.
Vjerojatno najvažniji dio dnevnog rasporeda je da svaki dan odrediš dio vremena za vlastiti boljitak. Većinom je to aktivnost poput odlaska u šetnju, gledanja filma ili čitanja knjige. Anksioznost i depresija često te mogu ostaviti u uvjerenju da ne zaslužuješ odmor, no to ne može biti dalje od istine. Kada u svakom svom danu odvojiš vrijeme za brigu o sebi, imaš više energije i fokusa za posvetiti se obvezama kada za njih dođe vrijeme.
Primjer liste aktivnosti za opuštanje na mobilnom uređaju, kreirana kroz aplikaciju za bilješke, uvijek pri ruci :)
Razbij mit da “mentalno zdravlje nije cool”
Često postoji pogrešno mišljenje da nije u redu govoriti o mentalnom zdravlju. Moramo razbiti tu stigmu – mnogi studenti oklijevaju priznati da im je teško jer su zabrinuti što će drugi misliti ili zato što ne razumiju u potpunosti probleme mentalnog zdravlja. Promjena ovoga počinje otvorenim razgovorima. Ključno je razumjeti da je suočavanje s izazovima mentalnog zdravlja normalno, a traženje pomoći znak snage, a ne slabosti. Zapamti, traženje pomoći je pametan potez, a ne nazadovanje.
Studiranje nije samo učenje; vrijeme je za sklapanje prijateljstava, otkrivanje sebe i zabavu. Znamo da pronalaženje ravnoteže između društvenog života i mentalnog blagostanja može biti teško, a društvene situacije mogu donijeti stres, pritisak vršnjaka ili usamljenost. Za idealnu ravnotežu važno je upoznati svoje granice. Daj prioritet brizi o sebi i osiguraj si vrijeme za opuštanje kada je to potrebno. Odaberi društvene aktivnosti u kojima se osjećaš dobro i izgradi mrežu prijatelja koji razumiju i poštuju tvoje misli i osjećaje.
Briga o sebi može značiti odlazak u teretanu, vježbanje svjesnosti, vođenje dnevnika, slikanje ili jednostavno šetnju u prirodi. Neka to postane redoviti dio tvoje rutine, baš poput učenja ili druženja s prijateljima.
Ne zaboravi: u redu je zatražiti pomoć i moraš znati da nisi sam na ovom putu. Otvorenim razgovorom, upravljanjem akademskim pritiscima, balansiranjem društvenog života, traženjem dostupnih izvora samopomoći i prakticiranjem brige o sebi, možeš izgraditi čvrste temelje za svoje mentalno blagostanje tijekom studija, ali i za čitav život.
