Me\u0111unarodni odnosi fokusirani su na jedinstvene odnose koji postoje izme\u0111u razli\u010ditih nacija i kultura. Ti odnosi mogu utjecati na sve, od me\u0111unarodne politike, zakona i ekonomije do sigurnosti, diplomacije i upravljanja. Diplomacija je podskup me\u0111unarodnih odnosa koji je obi\u010dno usko usmjeren na proces vo\u0111enja pregovora izme\u0111u predstavnika razli\u010ditih nacija ili korporacija iz razli\u010ditih zemalja. U proteklih nekoliko desetlje\u0107a multinacionalne korporacije ostvarivale su prihode koji prema\u0161uju BDP nekih zemalja, \u0161to ih \u010dini prili\u010dno va\u017enim igra\u010dima kako na gospodarstvenom, tako i na politi\u010dkom polju. Zbog toga ne \u010dudi ni njihov veliki utjecaj na me\u0111unarodnu politiku. Tehnolo\u0161ke inovacije i popularnost dru\u0161tvenih mre\u017ea dodatno su povezali globalnu publiku, a vijesti koje, \u010desto neposredno pristi\u017eu 24 sata na dan u stvarnom vremenu, dali su svijetu diplomacije nove alate za rad.<\/p>\n
Mediji imaju ogromnu mo\u0107 koja mo\u017ee imati veliki utjecaj na diplomaciju; takav fenomen poznat je kao “CNN efekt”. Ovaj pojam je nastao devedesetih godina, tijekom kurdske krize 1991. godine i “Operacije obnavljanja nade” u Somaliji 1993. godine. Medijsko izvje\u0161tavanje dalo je podr\u0161ku UN-ovoj humanitarnoj intervenciji kako bi za\u0161titili Kurde od napada i nagovorili tada\u0161njeg predsjednika George Bush da po\u0161alje vi\u0161e od 30 tisu\u0107a vojnika u Somaliju gdje je buknuo gra\u0111anski rat. Takvi doga\u0111aji sugerirali su da su mediji \u010desto pokreta\u010dka snaga u dono\u0161enju vanjskopoliti\u010dkih odluka, a fenomen “CNN-ov u\u010dinak” od tada je postao nadaleko poznat. (Za one koji \u017eele znati vi\u0161e, pro\u010ditajte \u010dlanak<\/a>.) Upravo zato je za svakog diplomata ili stru\u010dnjaka za me\u0111unarodne odnose, vrlo va\u017eno da bude u tijeku s aktualnim doga\u0111ajima diljem svijeta. Ako nema\u0161 pojma otkud krenuti, evo pet odli\u010dnih web odredi\u0161ta koje bi odmah trebao po\u010deti pratiti.<\/p>\n Politico.eu<\/strong><\/a> i Politico.com<\/strong><\/a><\/p>\n <\/span>Politico, izvorno poznat kao The Politico, ameri\u010dka je tvrtka za politi\u010dko novinarstvo koja pokriva politiku u Sjedinjenim Dr\u017eavama i na me\u0111unarodnoj razini. Sadr\u017eaj distribuira putem svoje web stranice, televizije, tiskanih novina, radija i podcastova. Po vlastitim podacima prosje\u010dno ih posje\u0107uje 26 milijuna jedinstvenih posjetitelja mjese\u010dno putem ameri\u010dke web stranice i vi\u0161e od 1,5 milijuna jedinstvenih posjetitelja putem europske stranice. Politico Pro prilagodljiva je informativna platforma za profesionalne kreatore politika koja daje pristup njihovim ekskluzivnim izvje\u0161tajima, analizi i raznim alatima. Le Monde Diplomatique<\/a><\/strong><\/span><\/p>\n Le Monde diplomatique je mjese\u010dnik koji nudi analizu i mi\u0161ljenje o politici, kulturi i trenutnim zbivanjima. \u0160irom svijeta, tijekom godina, postojalo je 71 izdanje na 26 jezika (uklju\u010duju\u0107i 38 u tiskanom obliku i 33 elektroni\u010dka izdanja). Njihovi \u010ditatelji uklju\u010duju politi\u010dare, diplomate, kreatore politike, novinare, predava\u010de, istra\u017eiva\u010dke organizacije, nevladine organizacije, kreatore mi\u0161ljenja, studente i sve koji \u017eele stvarne pri\u010de, pouzdano istra\u017eivanje i neovisno gledi\u0161te. Danas postoji 29 razli\u010ditih izdanja Le Monde Diplomatiquea objavljenih na 20 jezika, koje \u010dita vi\u0161e od milijun ljudi diljem svijeta.<\/p>\n Foreign Affairs<\/a><\/strong><\/span><\/p>\n Vije\u0107e za vanjske odnose, osnovano u ljeto 1921. godine, me\u0111u svoje je \u010dlanove prvenstveno ubrajalo diplomate, financijere, znanstvenike i pravnike. Njegova osniva\u010dka povelja govori da bi mu svrha trebala biti “priu\u0161titi kontinuiranu konferenciju o me\u0111unarodnim pitanjima koja utje\u010du na Sjedinjene Dr\u017eave, okupljanjem stru\u010dnjaka za dr\u017eavne poslove, financije, industriju, obrazovanje i znanost.” U prvoj godini, Vije\u0107e se prvenstveno bavilo diskursom putem sastanaka i malih diskusijskih grupa, me\u0111utim, na kraju je odlu\u010dilo potra\u017eiti \u0161iru publiku i zapo\u010delo je objavljivanje Foreign Affairsa u rujnu 1922. i to na tromjese\u010dnoj bazi. Danas tiskani \u010dasopisizlazi svaka dva mjeseca, dok web stranica svakodnevno objavljuje \u010dlanke, a svaki drugi mjesec zbornike.Pet online medija koje \u010ditaju i oblikuju kreatori svjetskih politika<\/span><\/h3>\n
\nPolitico Europe europsko je izdanje ove organizacije koje izvje\u0161tava o Europskoj uniji. Sjedi\u0161te mu je smje\u0161teno u Bruxellesu, s dodatnim uredima u Londonu, Berlinu, Var\u0161avi, Parizu i Frankfurtu. U lipnju 2018., drugu godinu zaredom, godi\u0161nje istra\u017eivanje ComRes \/ Burson-Marsteller me\u0111u stru\u010dnjacima EU-a proglasilo je Politico Europe najutjecajnijom publikacijom o europskim poslovima.<\/p>\n
\nTijekom svoje duge povijesti \u010dasopis je objavio niz poznatih \u010dlanaka, uklju\u010duju\u0107i “X Article” Georgea Kennana objavljen 1947. i Samuel P. Huntingtonov “The Clash of Civilizations” objavljen 1993. godine. Od svog osnutka 1922. godine, Foreign Affairs vode\u0107i je forum za raspravu o ameri\u010dkoj vanjskoj politici i globalnim poslovima. Danas je to multiplatformna medijska organizacija s tiskanim \u010dasopisom, web stranicom, mobilnom web stranicom, raznim aplikacijama i feedovima dru\u0161tvenih mre\u017ea i poslovnim doga\u0111anjima.<\/p>\n