{"id":14654,"date":"2020-02-24T08:49:53","date_gmt":"2020-02-24T08:49:53","guid":{"rendered":"https:\/\/www.libertas.hr\/uncategorized-hr\/sto-predsjedanje-europskom-unijom-znaci-za-hrvatsku\/"},"modified":"2020-02-24T08:49:53","modified_gmt":"2020-02-24T08:49:53","slug":"sto-predsjedanje-europskom-unijom-znaci-za-hrvatsku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/savjeti-i-vodici\/sto-predsjedanje-europskom-unijom-znaci-za-hrvatsku\/","title":{"rendered":"\u0160to predsjedanje Europskom unijom zna\u010di za Hrvatsku?"},"content":{"rendered":"

Od po\u010detka 2020. Hrvatska je glavna me\u0111u jednakima u Europskoj uniji – prvih \u0161est mjeseci ove godine, upravo \u0107e na\u0161a Vlada i ministri biti oni koji odlu\u010duju o kojim \u0107e se temama raspravljati me\u0111u dr\u017eavama \u010dlanicama Europske unije. \u010cak i ako ne prati\u0161 politiku, mora\u0161 priznati da bi o ovom doga\u0111aju ipak trebao znati ne\u0161to vi\u0161e. Vije\u0107e Europske unije jedna je od tri temeljne institucije Europske unije koje predstavljaju zajedni\u010dke interese dr\u017eava \u010dlanica. Treba ga razlikovati od Europskog vije\u0107a, kojeg \u010dine sastanci na vrhu koji se odr\u017eavaju \u010detiri puta u godini i na kojima \u010delnici zemalja EU odre\u0111uju op\u0107e usmjerenje u dono\u0161enju politika EU i Vije\u0107a Europe. Sve rasprave i glasovanja u Vije\u0107u EU otvoreni su za javnost. Za dono\u0161enje odluka uglavnom je potrebna kvalificirana ve\u0107ina, \u0161to zna\u010di 55 posto dr\u017eava \u010dlanica koje predstavljaju najmanje 65 posto ukupnog stanovni\u0161tva EU. Iznimka su osjetljive teme, poput vanjske politike i oporezivanja, za koje je potrebna jednoglasna odluka, dok je obi\u010dna ve\u0107ina potrebna za postupovna i upravna pitanja. Predsjedanje kakvo danas poznajemo definirano je Lisabonskim ugovorom 2009., a svaka zemlja predsjeda u razdoblju od \u0161est mjeseci. Predsjedaju\u0107a dr\u017eava predstavlja Vije\u0107e u odnosu na druge institucije Europske unije, te planira i vodi sastanke u Vije\u0107u i njegovim pripremnim tijelima. Dok predsjedaju Vije\u0107em, dr\u017eave \u010dlanice blisko sura\u0111uju u tro\u010dlanim skupinama poznatima pod nazivom \u2018trio\u2019 i pripremaju zajedni\u010dki program utvr\u0111uju\u0107i teme i glavna pitanja koja \u0107e rje\u0161avati Vije\u0107e u razdoblju od 18 mjeseci. Zajedno s Hrvatskom, sada\u0161nji trio \u010dine jo\u0161 predsjedni\u0161tva Rumunjske i Finske.<\/p>\n

\u0160to donosi predsjedanje Europskom unijom?<\/strong><\/span><\/h4>\n

Dr\u017eava koja je na \u010delu Vije\u0107a u svojih \u0161est mjeseci predsjedanja vodi glavnu rije\u010d kada su u pitanju teme o kojima \u0107e se raspravljati i odre\u0111uje dnevni red. Time mo\u017ee utjecati na ubrzavanje ili usporavanje odluke o odre\u0111enoj temi koja pogoduje njezinim interesima. Tu je i pove\u0107ana medijska vidljivost, s obzirom da i me\u0111unarodni mediji iskazuju interes za doga\u0111anja unutar EU. Po tom pitanju je mogu\u0107e lak\u0161e sklapati dogovore za odre\u0111ena partnerstva i projekte, te usmjeriti pozornost javnosti na potencijalna doga\u0111anja unutar granica same dr\u017eave koja predsjeda. No, svaka medalja ima dvije strane, tako da i ovu priliku treba sagledati i kroz neke negativne posljedice. S obzirom na to da u tih \u0161est mjeseci predsjedaju\u0107a dr\u017eava mora ugostiti mnoge \u010delnike europskih institucija, a i drugih dr\u017eava, potrebno je i infrastrukturno ulaganje, kao i pove\u0107ane mjere sigurnosti.<\/p>\n

\"\"
Patrik Macek\/PIXSELL<\/figcaption><\/figure>\n

Prostorije koje \u0107e slu\u017eiti administrativnom osoblju koje dolazi iz drugih zemalja moraju biti prilago\u0111ene njihovim potrebama. Vrlo brzo postaje jasno da je utjecaj na dnevni red mogu\u0107, no potrebno je po\u0161tovati i \u010dlanice koje su predsjedavale prije, te nadoknaditi njihove zaostatke. Iako visoki administrativni i financijski tro\u0161kovi \u010desto predstavljaju ve\u0107i pritisak na manje dr\u017eave \u010dlanice, poput Hrvatske, one se \u010desto suo\u010davaju s problemom nedostatka iskusnih administrativnih slu\u017ebenika kompetentnih za uspje\u0161no obavljanje organizacijskih zadataka. U svrhu njihovog obrazovanja tada se mogu koristiti i odre\u0111ena sredstva EU, no op\u0107enito se o\u010dekuje da tro\u0161kove predsjedanja snosi sama dr\u017eava \u010dlanica.<\/p>\n

Hrvatski prioriteti tijekom predsjedanja EU<\/strong><\/span><\/h4>\n

Najo\u010ditiji pokazatelj uspje\u0161nog predsjedavanja je mogu\u0107nost zatvaranja nekih pitanja i postizanje suglasja o temama dnevnog reda. Dok je Estonija postigla napredak u podru\u010dju svog nacionalnog interesa, Malta je hvaljena zbog postizanja politi\u010dkog konsenzusa u podru\u010dju u kojem su zemlje \u010dlanice imale ograni\u010den interes. No, slova\u010dko je predsjedni\u0161tvo dobilo kritiku zbog fokusiranja programa EU na doma\u0107e politi\u010dke probleme. Hrvatska \u0107e po procjenama biti odgovorna za organiziranje 1400 sastanaka na razli\u010ditim razinama u Bruxellesu, oko 20 sastanaka i konferencija na ministarskoj razini i 200-250 tehni\u010dkih sastanaka koji se odr\u017eavaju u Hrvatskoj, kao i barem jedan samit \u010delnika EU. Austrijsko predsjedni\u0161tvo, koje se odvijalo netom prije hrvatskog, imalo je slogan “Europa koja \u0161titi”, a kao prioritet postavljena je za\u0161titna ulogu Europske unije u tri podru\u010dja: sigurnost i ilegalna migracija, prosperitet i konkurentnost digitalizacijom, te stabilnost na Zapadnom Balkanu.<\/p>\n

\"\"
Borna Filic\/PIXSELL<\/figcaption><\/figure>\n

Pod sloganom \u201eSna\u017ena Europa u svijetu punom izazova\u201c,<\/em> Republika Hrvatska prvi put predsjeda Vije\u0107em Europske unije, stavljaju\u0107i naglasak na Europu koja se razvija, povezuje, \u0161titi i utjecajna je. To uklju\u010duje uravnote\u017een regionalni razvoj, zadovoljnije i vitalnije dru\u0161tvo, ja\u010danje konkurentnosti i vje\u0161tina te za\u0161titu okoli\u0161a kroz borbu protiv klimatskih promjena. Europa koja povezuje ima umre\u017eeno gospodarstvo, te iskori\u0161tava sve svoje potencijale pomo\u0107u jedinstvenog europskog prometnog prostora, visokokvalitetne i sigurne podatkovne infrastrukture, te integriranog energetskog tr\u017ei\u0161ta. Sigurnija Europa podrazumijeva ja\u010danje unutarnje sigurnosti kroz garanciju slobode svakog na\u0161eg gra\u0111anina kao osnovi preduvjet demokratskog poretka. Hrvatska \u0107e se zalagati i da EU iskoristi svoj polo\u017eaj kako bi oblikovala globalni poredak, iskorijenila siroma\u0161tvo i potaknula globalni razvoj.<\/p>\n

Sve o aktivnostima koji se doga\u0111aju u sklopu hrvatskog predsjedanja Europskom unijom, mo\u017ee\u0161 pratiti na web stranici eu2020.hr<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Od po\u010detka 2020. Hrvatska je glavna me\u0111u jednakima u Europskoj uniji – prvih \u0161est mjeseci ove godine, upravo \u0107e na\u0161a Vlada i ministri biti oni koji odlu\u010duju o kojim \u0107e se temama raspravljati me\u0111u dr\u017eavama \u010dlanicama Europske unije. \u010cak i ako ne prati\u0161 politiku, mora\u0161 priznati da bi o ovom doga\u0111aju ipak trebao znati ne\u0161to […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":14655,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[25],"tags":[],"class_list":["post-14654","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-savjeti-i-vodici"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14654","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=14654"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14654\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/14655"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=14654"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=14654"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=14654"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}