{"id":14150,"date":"2021-09-08T07:47:20","date_gmt":"2021-09-08T07:47:20","guid":{"rendered":"https:\/\/www.libertas.hr\/uncategorized-hr\/usvajanje-gradiva-ti-zadaje-probleme-nauci-kako-citati-s-razumijevanjem\/"},"modified":"2021-09-08T07:47:20","modified_gmt":"2021-09-08T07:47:20","slug":"usvajanje-gradiva-ti-zadaje-probleme-nauci-kako-citati-s-razumijevanjem","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/novosti\/usvajanje-gradiva-ti-zadaje-probleme-nauci-kako-citati-s-razumijevanjem\/","title":{"rendered":"Usvajanje gradiva ti zadaje probleme? Nau\u010di kako \u010ditati s razumijevanjem!"},"content":{"rendered":"

Potro\u0161io si ve\u0107 cijelu no\u0107 sjede\u0107i nad knjigom, ali ako te netko upita da o njoj ka\u017ee\u0161 vi\u0161e od naslova ve\u0107 si u problemu? Opusti se, nisi jedini koji \u010dak ni nakon svih tih godina \u0161kolovanja nisi nau\u010dio pravilno u\u010diti. Dobra vijest je da se i u\u010denje mo\u017ee nau\u010diti, potrebno je samo malo strpljenja, prakse i upornosti. Umjesto da nakon svake re\u010denice pogledava\u0161 prema dru\u0161tvenim mre\u017eama ili razmi\u0161lja\u0161 o tome kako ti opet ni\u0161ta ne ostaje u pam\u0107enju, pro\u010ditaj na\u0161 vodi\u010d. Zapamti, \u010duda se ne doga\u0111aju preko no\u0107i, a navike se stvaraju tek nakon nekoliko tjedana primjene odre\u0111enih postupaka ili radnji. Upornost se isplati!<\/span><\/p>\n

\u010citaj sa svrhom<\/b><\/span><\/h3>\n

Prije nego doista krene\u0161 \u010ditati, odredi svrhu i rezultat kojeg \u017eeli\u0161 posti\u0107i. Radi li se o upoznavanju s materijalom prije po\u010detka predavanja, ponavljanju ili u\u010denju za va\u017ean ispit? Razmisli o va\u017enosti koje odre\u0111eno gradivo ima na cijeli predmet i studij, a to \u0107e ti odmah re\u0107i koliko si mo\u017ee\u0161 priu\u0161titi da bude\u0161 dekoncentriran.\u00a0<\/span><\/p>\n

Ukoliko se radi o upoznavanju s gradivom, od tebe se ne o\u010dekuje da zna\u0161 i povezuje\u0161 \u010dinjenice kojima bi trebao barati pri kraju studija, \u0161to zna\u010di da \u010ditanju takvog materijala mo\u017ee\u0161 pristupiti opu\u0161tenije. Poku\u0161aj si do\u010darati pojmove na na\u010din koji je najkompatibilniji s tvojim na\u010dinom u\u010denja, no ne mora\u0161 odmah sve pamtiti ili u potpunosti razumjeti. Za to postoje profesori i predavanja na kojima \u0107e\u0161 do\u0107i do alata za lak\u0161e razumijevanje \u010dinjenica i stavljanje istih u odre\u0111eni kontekst.<\/span><\/p>\n

\u00a0Ako je u pitanju ispit, stvari postaju ozbiljnije. Podrazumijeva se da ono \u0161to \u010dita\u0161 ve\u0107 treba\u0161 poprili\u010dno poznavati, a ovo ne bi trebao biti tvoj prvi susret s materijom koju obra\u0111uje\u0161. Za po\u010detak odredi vrstu informacija koja se mo\u017ee prikupiti iz odre\u0111enog teksta: sadr\u017ei li podatke i brojke koje treba\u0161 zapamtiti ili opisuje apstraktne pojmove s kojima treba\u0161 biti detaljno upoznat? Nakon analize, vrijeme je da se uhvati\u0161 u ko\u0161tac s materijalom na malo dublji na\u010din.<\/span><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

 <\/p>\n

Nau\u010di vje\u0161tinu <\/b>\u201eskimminga\u201c<\/i><\/b><\/span><\/h3>\n

Umjesto da u cijelosti i detaljno prou\u010dava\u0161 svaku re\u010denicu, za po\u010detak cijeli sadr\u017eaj \u201epreleti\u201c brzim \u010ditanjem. Iako se mo\u017ee \u010diniti kao povr\u0161an pristup bez mnogo koristi, \u201eskimming\u201c je na nekim sveu\u010dili\u0161tima postao prava disciplina. Majstori ove vje\u0161tine ve\u0107 na prvi pogled znaju izdvojiti va\u017ean sadr\u017eaj, kojem \u0107e se poslije detaljnije posvetiti po potrebi.\u00a0<\/span><\/p>\n

To nije \u010ditanje u \u017eurbi, letimi\u010dan pregled kratkog sadr\u017eaja ili \u010ditanje samo prve i zadnje re\u010denice. Potrebno je aktivno \u010ditati i razdjeljivati informacije po va\u017enosti u \u0161to kra\u0107em vremenu. Pa\u017eljivo obrati pozornost na tekst, kako bi mogao razlikovati klju\u010dne dijelove od sporednih pri\u010da ili suvi\u0161nih primjedbi. Iako ova metoda podrazumijeva selektivno \u010ditanje, jako je va\u017eno pregledati cijeli tekst kako bismo bili sigurni da se u naizgled neva\u017enim odlomcima ne skrivaju neke klju\u010dne \u010dinjenice ili podaci.\u00a0<\/span><\/p>\n

Uvijek postoje i odre\u0111ena \u0161tiva koja se na ovaj na\u010din nikako ne bi trebala obra\u0111ivati, poput lektire za studij knji\u017eevnosti ili literatura koja bi trebala biti poticaj za pisanje eseja. No, kada su u pitanju ud\u017ebenici i skripte, \u201eskimming\u201c mo\u017ee biti odli\u010dna metoda za po\u010detak \u010ditanja. Ona, primjerice, djeluje motiviraju\u0107e na sve oni koji prvi prvom pogledu na literaturu od nekoliko stotina stranica odmah odustaju, te daje osje\u0107aj da smo ipak ne\u0161to napravili.<\/span><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Procijeni valjanost i va\u017enost teksta<\/b><\/span><\/h3>\n

Kada smo se pobli\u017ee upoznali s tekstom, mo\u017eemo procijeniti koliko je stru\u010dan i potreban za zadatak koji odra\u0111ujemo. Primjerice, ako pi\u0161emo akademski istra\u017eiva\u010dki rad, potrebno nam je mnogo relevantnih izvora i referentnih materijala. U ovom slu\u010daju, znanstvene se publikacije smatraju vjerodostojnijima i autoritativnijima od ne-znanstvenih djela. Uz eseje, potrebna je znatna koli\u010dina akademskog \u0161tiva kako bi se napisali kvalitetni istra\u017eiva\u010dki radovi, pa se od studenata \u010desto tra\u017ei da samostalno procjenjuju referentne materijale i izvore.\u00a0<\/span><\/p>\n

Ve\u0107ina sveu\u010dili\u0161nih knji\u017enica omogu\u0107ava studentima da izvr\u0161e prilago\u0111ena pretra\u017eivanja kako bi se knjige i druge publikacije to\u010dno odabrati, sukladno materiji koju obra\u0111uju. Nakon \u0161to definira\u0161 svoj istra\u017eiva\u010dki rad, temeljito pretra\u017ei dostupni knji\u017eni\u010dni sustav kako bi prona\u0161ao potrebne resurse. Nakon \u0161to nabavi\u0161 nekoliko potencijalnih izvora za temu svog istra\u017eiva\u010dkog rada, odvoji neko vrijeme kako bi mogao pregledati sadr\u017eaj i ozna\u010diti posebno informativne odjeljke ili citate. Ako mora\u0161 vratiti knjige u relativno kratkom roku ili ih ne mo\u017ee\u0161 provjeriti kako bi htio na licu mjesta, napravi fotokopije odre\u0111enih dijelova i organiziraj svoje dokumente tako da odgovaraju op\u0107im obrisima tvog rada.<\/span><\/p>\n

\u010clancima i knjigama pristupi druga\u010dije<\/b><\/span><\/h3>\n

Ve\u0107ina akademske literature dolazi u dva oblika: kao knjiga ili \u010dlanak u relevantnom znanstvenom \u010dasopisu. Iako se ova dva izvora razlikuju u rasporedu i stilu kompozicije, oni obi\u010dno pokrivaju iste teme, a istu strategiju mo\u017ee\u0161 koristiti za njihov kratki pregled prije temeljitog \u010ditanja. No, ako je u pitanju knjiga, moglo bi biti korisno zapo\u010deti s uvodnim odlomcima prije nego \u0161to se udubi\u0161 u glavni tekst. Umjesto da s \u010ditanjem krene\u0161 od prve stranice, prvo pogledaj uvod, sadr\u017eaj, indeks, bilje\u0161ke autora, \u010dak i zaklju\u010dak. Ovi resursi poma\u017eu u utvr\u0111ivanju glavnog fokusa \u010ditanja, \u0161to omogu\u0107uje \u010ditanje sa svrhom i u\u010dinkovitije obra\u0111ivanje teksta. Osim toga, bacanje pogleda na kritike knjiga na web mjestima poput Amazona koristan je na\u010din da sebi pribli\u017ei\u0161 temu koja se obra\u0111uje prije nego \u0161to uop\u0107e po\u010dne\u0161 \u010ditati. Ba\u0161 kao \u0161to ve\u0107ina znanstvenih knjiga ima uvod ili kratki odlomak za po\u010detak, ve\u0107ina \u010dlanaka u \u010dasopisima donosi sa\u017eetak ili du\u017ei podnaslov. Ve\u0107ina sa\u017eetaka duga je dva do tri odlomka, a iako su mnogi akademski \u010dasopisi dostupni samo za kupnju, ve\u0107ina odgovaraju\u0107ih sa\u017eetaka dostupna je besplatno. Dobro istra\u017ei sve mogu\u0107nosti koje ti se nude pa izaberi najprihvatljiviju opciju.<\/span><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Razvij u\u010dinkovite na\u010dine pam\u0107enja va\u017enih sadr\u017eaja<\/b><\/span><\/h3>\n

Dok se bavi\u0161 akademskim \u010ditanjem, presudno je zapamtiti ili zabilje\u017eiti sve va\u017ene \u010dinjenice i podatke prisutne u tekstu, a za ve\u0107inu ljudi to zna\u010di ponovno \u010ditanje. Ne\u010dija sposobnost zadr\u017eavanja informacija iz \u010dlanaka ili \u010dasopisa povezana je i s njihovim iskustvom \u010ditanja. Ako smo organizirali, secirali, ispitali, pregledali i procijenili materijal koji \u010ditamo, on \u0107e \u010dvrsto sjesti u sje\u0107anje i biti pristupa\u010dniji. Zato se ve\u0107ina studenata lak\u0161e sje\u0107a \u010dlanaka o laganijim i nebitnim temama, nego akademskih tekstova. Pamtljivost odre\u0111enog pro\u010ditanog materijala mo\u017eemo pove\u0107ati kori\u0161tenjem vizualizacije, usmenog recitiranja i drugih kognitivnih tehnika koje omogu\u0107uju potpuno razumijevanje teksta. Neki studenti stvaraju mnemotehni\u010dke ure\u0111aje koji poma\u017eu u pam\u0107enju poredanih popisa, formula i drugih detaljnih skupova informacija. Unaprijed odaberi najva\u017enije zadatke i organiziraj grupna \u010ditanja po temama. Razmisli o stavljanju knjiga u hrpe prema temi, a one najva\u017enije neka budu na vrhu, a zatim metodi\u010dno razradi svoje zadatke u okviru vlastitih mogu\u0107nosti.<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Definiraj vremenska ograni\u010denja<\/b><\/span><\/h3>\n

Unato\u010d uobi\u010dajenoj praksi cjelono\u0107nih \u0161trebanja, ve\u0107ina akademskih stru\u010dnjaka sla\u017ee se da bi studenti trebali odrediti vremenska ograni\u010denja za svoja akademska \u010ditanja – i dr\u017eati ih se. Pa\u017eljivo planiran raspored \u010ditanja daje vi\u0161e nego dovoljno vremena za dovr\u0161etak djela, ponovno \u010ditanje materijala jednom ili dva puta kako bi se pove\u0107ala pamtljivost, kao i za sastavljanje korisnih bilje\u0161ki o tekstu.\u00a0<\/span><\/p>\n

Prema nekim istra\u017eivanjima, relativna te\u017eina svih tvojih te\u010dajeva tijekom odre\u0111enog semestra podijeljena na tromjese\u010dja, trebala bi odrediti koliko vremena provodi\u0161 u\u010de\u0107i na tjednoj bazi. Na primjer, te\u017ei predmeti zahtijevaju tri sata u\u010denja, za one srednje te\u0161ke potrebno je dva sata, dok za one lak\u0161e treba izdvojiti jedan sat. Jednom kada odredi\u0161 razinu te\u017eine, pomno\u017ei dodijeljene sate svakog predmeta s brojem sati koje te predmete poha\u0111a\u0161 u nastavi tjedno. To daje broj sati koje bi trebao posvetiti svakom predmetu tjedno. Na primjer, izrazito te\u017eak kolegij, za koji ima\u0161 predavanja tri sata tjedno, obi\u010dno zahtjeva i 9 sati u\u010denja svaki tjedan. Kako ne bi do\u0161lo do preoptere\u0107enja, savjetuje se ipak ne prekora\u010diti granicu od otprilike 25 sati u\u010denja tjedno.<\/span><\/p>\n

Sretno i rasturi te ispite! <\/span>
\n<\/span><\/b><\/p>\n

Vezani \u010dlanak:<\/b><\/span>
\n<\/span>Vodi\u010d za uspje\u0161no \u010ditanje i razumijevanje akademskog sadr\u017eaja\u00a0<\/span><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Potro\u0161io si ve\u0107 cijelu no\u0107 sjede\u0107i nad knjigom, ali ako te netko upita da o njoj ka\u017ee\u0161 vi\u0161e od naslova ve\u0107 si u problemu? Opusti se, nisi jedini koji \u010dak ni nakon svih tih godina \u0161kolovanja nisi nau\u010dio pravilno u\u010diti. Dobra vijest je da se i u\u010denje mo\u017ee nau\u010diti, potrebno je samo malo strpljenja, prakse […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":14151,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[24,25],"tags":[],"class_list":["post-14150","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-savjeti-i-vodici"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14150","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=14150"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14150\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/14151"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=14150"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=14150"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=14150"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}