{"id":14008,"date":"2021-05-14T14:02:13","date_gmt":"2021-05-14T14:02:13","guid":{"rendered":"https:\/\/www.libertas.hr\/uncategorized-hr\/vodic-za-uspjesno-citanje-i-razumijevanje-akademskog-sadrzaja\/"},"modified":"2021-05-14T14:02:13","modified_gmt":"2021-05-14T14:02:13","slug":"vodic-za-uspjesno-citanje-i-razumijevanje-akademskog-sadrzaja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/savjeti-i-vodici\/vodic-za-uspjesno-citanje-i-razumijevanje-akademskog-sadrzaja\/","title":{"rendered":"Vodi\u010d za uspje\u0161no \u010ditanje (i razumijevanje) akademskog sadr\u017eaja"},"content":{"rendered":"<p>U\u017eivanje s dobrom knjigom u ruci ne mo\u017ee nadma\u0161iti niti jedan film ili serija, ma koliko dobri bili. Kvalitetan \u010dlanak ili blog, osim \u0161to su odli\u010dan izvor informiranja, mogu nas razonoditi ili opustiti.\u00a0\u00a0 Me\u0111utim, kada je rije\u010d o \u010ditanju za akademske svrhe, tu opu\u0161tanju nema mjesta. Profesori na fakultetu o\u010dekuju od svojih studenata da se posvete \u010ditanju materijala vezanog za kolegij studija i od toga ne odustaju. Isto tako, o\u010dekuju da ve\u0107inu tog materijala studenti i zapamte, a vrlo je vjerojatno da \u0107e se isti pojaviti i u tvom sljede\u0107em ispitu.<\/p>\n<p>Neka istra\u017eivanja tvrde kako <em>prosje\u010dni student treba \u010ditati ili u\u010diti izme\u0111u \u010detiri do \u0161est sati dnevno<\/em>!<\/p>\n<p>Znamo, znamo, nekad to nije u potpunosti izvedivo, no zato postoje savjeti koji ti mogu pomo\u0107i da se vi\u0161e usredoto\u010di\u0161 na kvalitetu, nego kvantitetu. \u010citanje s razumijevanjem, kao i usvajanje pro\u010ditanih podataka dvije su vje\u0161tine koje mora\u0161 savladati kako bi na najbolji na\u010din iskoristio svoje vrijeme na sveu\u010dili\u0161tu.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/arhiva.libertas.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/sveuciliste_libertas_vodic_za_akademsko_citanje_2-scaled.jpeg\"><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter wp-image-15398 size-large\" src=\"https:\/\/www.libertas.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/sveuciliste_libertas_vodic_za_akademsko_citanje_2-683x1024-1.jpeg\" alt=\"\" width=\"683\" height=\"1024\" \/><\/a><\/p>\n<h3><span style=\"color: #0000ff;\"><strong>Zapisuj dok \u010dita\u0161<\/strong><\/span><\/h3>\n<p>Jedna od uobi\u010dajenih gre\u0161aka kod vo\u0111enja bilje\u0161ki je poku\u0161aj prepisivanja svakog detalja s predavanja. Ova strategija zapravo ote\u017eava studentima upijanje informacija jer sve zapisuju, bez mnogo razmi\u0161ljanja. No uz malo truda i primjenu prave metode, bilje\u0161ke bi mogle postati tvoj glavni saveznik pri u\u010denju. Svaki student ima svoju najdra\u017eu tehniku \u200bvo\u0111enja bilje\u0161ki, a koju god metodu odabere\u0161, primjenjuje se isto pravilo: jasne i informativne bilje\u0161ke klju\u010dne su za uspje\u0161no pam\u0107enje. Kada je u pitanju vo\u0111enje bilje\u0161ki u akademskom svijetu, uglavnom se spominje pet razli\u010ditih metoda. Osim za \u010ditanje, mo\u017ee\u0161 ih koristiti i tijekom predavanja. Va\u017eno je samo da odabere\u0161 onu koja najvi\u0161e odgovara tvom stilu u\u010denja i procesiranja podataka.<\/p>\n<h4><strong>1. Cornellova metoda<\/strong><\/h4>\n<p>Cornellova metoda bilje\u017eenja slijedi odre\u0111eni raspored. Za po\u010detak, mora\u0161 podijeliti stranicu u \u010detiri razli\u010dita odjeljka: dva stupca, razmak na dnu stranice i manji razmak na vrhu stranice. Desni stupac trebao bi imati znatno vi\u0161e prostora od lijevog stupca. Zaglavlje \u0107e se nalaziti u prostoru na vrhu stranice, a u njega treba\u0161 dodati datum, naziv kolegija i naslov lekcije. Ozna\u010davanjem bilje\u0161ki na ovaj na\u010din olak\u0161at \u0107e\u0161 si pronala\u017eenje odre\u0111enih podataka kasnije prilikom u\u010denja za ispit. Za zapisivanje \u0107e\u0161 koristiti dva stupca na sredini stranice, u kojima \u0107e\u0161 organizirati bilje\u0161ke tijekom nastave. Lijevi stupac je mjesto gdje treba zabilje\u017eiti klju\u010dne rije\u010di i glavne ideje, dok je desni stupac onaj u kojem definira\u0161 ili obja\u0161njava\u0161 rije\u010di i ideje iz lijevog stupca. Nakon predavanja, u prostor na dnu stranice da treba\u0161 zapisati klju\u010dne pojmove ili &#8220;velike ideje\u201c iz lekcije. Ovaj korak zahtijeva da razmisli\u0161 o informacijama koje ima\u0161 i da prepozna\u0161 ono \u0161to je najva\u017enije. To su koncepti koji \u0107e se u budu\u0107nosti najvjerojatnije pojaviti na ispitima.<\/p>\n<h4><strong>2. Metoda nacrta<\/strong><\/h4>\n<p>Metoda nacrta mo\u017eda je naj\u010de\u0161\u0107i oblik bilje\u017eenja koji koriste studenti; ona prirodno organizira informacije na visoko strukturiran, logi\u010dan na\u010din, \u010dine\u0107i kostur poglavlja ud\u017ebenika ili predmeta, koji slu\u017ei kao izvrstan vodi\u010d za u\u010denje prilikom pripreme za ispite. Prednost ove metode je u tome \u0161to\u00a0 omogu\u0107uje davanje prioriteta materijalu. Klju\u010dne ideje zapisuju se s lijeve strane stranice, podre\u0111ene ideje se zatim uvla\u010de, a detalji o podre\u0111enim idejama mogu se dalje uvla\u010diti.<\/p>\n<h4><strong>3. Metoda mapiranja <\/strong><\/h4>\n<p>Umjesto da jednostavno pi\u0161e\u0161 bilje\u0161ke, kad koristi\u0161 mapiranje obi\u010dno je uklju\u010dena vizualna komponenta: brojevi, oznake, kodiranje boja ili neka druga vrsta ilustracije akademskog teksta. Osnovni princip mapiranja vrlo je jednostavan: zapo\u010dinjete s praznim papirom ili Word dokumentom. Predmet ili tema predavanja ide u sredi\u0161te, gdje je uvijek jasno vidljiva. Umjesto da pi\u0161e\u0161 cijele re\u010denice, bilje\u017ei\u0161 pojedina\u010dne klju\u010dne rije\u010di ili kratke fraze, koje su crtom povezane sa sredi\u0161tem. Mapa na prvi pogled prikazuje odnose, hijerarhije i veze izme\u0111u pojedinih podataka. Mo\u017ee\u0161 jednostavno prilo\u017eiti dodatne bilje\u0161ke, poveznice i cijele datoteke na svoju kartu i tako joj dodati informacije bez umanjivanja pregleda koji pru\u017ea. Mape te poti\u010du da pravi\u0161 manje bilje\u0161ki, ali su one koje napravi\u0161 mnogo smislenije. Dok stvara\u0161 mapu, tvoj mozak aktivno obra\u0111uje informacije, umjesto da ih samo bezumno transkribira.<\/p>\n<h4><strong>4. Metoda ucrtavanja<\/strong><\/h4>\n<p>Kao i metoda mapiranja, ucrtavanje uklju\u010duje element grafi\u010dkog prikaza koji nadopunjuje napisane bilje\u0161ke. U ovom slu\u010daju obi\u010dno taj crte\u017e ima oblik grafikona ili tablice podataka. Mo\u017ee\u0161 napraviti zasebne stupce za glavne to\u010dke, pitanja, detalje itd. Ova metoda u velikoj mjeri uklju\u010duje klasificiranje podataka kako bi im lako mogao pristupiti. Idealna je metoda za bilje\u0161ke koje uklju\u010duju puno informacija u obliku \u010dinjenica i statistike koje treba nau\u010diti napamet.<\/p>\n<h4><strong>5. Metoda re\u010denice<\/strong><\/h4>\n<p>Najve\u0107a prednost ove metode je u tome \u0161to je zna\u010denje izjave zapisane kao re\u010denica &#8211; a ne samo kao zbirke rije\u010di &#8211; \u010desto jasnije i lak\u0161e za de\u0161ifriranje. Bilje\u017eenje metodom re\u010denice ne zna\u010di transkribiranje cijele izjave &#8211; ona podrazumijeva dinami\u010dan odabir podataka u fazi preslu\u0161avanja i njihovo trenutno zapisivanje. Tako stvorene bilje\u0161ke pojednostavljene su i spremne za trenutni pregled i provjeru.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.libertas.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/sveuciliste_libertas_vodic_za_akademsko_citanje_3-scaled-1.jpeg\"><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-15402\" src=\"https:\/\/www.libertas.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/sveuciliste_libertas_vodic_za_akademsko_citanje_3-scaled-1.jpeg\" alt=\"\" width=\"1706\" height=\"2560\" \/><\/a><\/p>\n<p>Uz razli\u010dite metode izrade bilje\u0161ki, postoji jo\u0161 nekoliko prakti\u010dnih savjeta koji \u0107e ti pomo\u0107i kada je u pitanju bolje savladavanje materijala.<\/p>\n<ul>\n<li>\n<h4><strong>Napravi kartice<\/strong><\/h4>\n<\/li>\n<\/ul>\n<p>Sve \u0161to mo\u017ee biti posebno korisno za pam\u0107enje, poput pojmova iz rje\u010dnika, klju\u010dnih pojmova i va\u017enih datuma stavi na posebnu karticu. Stvori vlastiti set kartica za svaku temu s predavanja, jer ti to omogu\u0107uje da nau\u010di\u0161 svaki odjeljak pojedina\u010dno, a zatim kombinira\u0161 sve kartice kako bi nau\u010dio cijelo gradivo za zavr\u0161ni ispit ili kolokvije.<\/p>\n<ul>\n<li>\n<h4><strong>Prepisuj \u2013 sada smije\u0161!<\/strong><\/h4>\n<\/li>\n<\/ul>\n<p>Za formule, kronolo\u0161ke vremenske crte i ostale stvari koji zahtijevaju razumijevanje odre\u0111enog redoslijeda, bilo bi dobro da ih vlastoru\u010dno prepi\u0161e\u0161 i tako bolje zapamti\u0161. Jednostavno prepisivanje bilje\u0161ke rukom korisno je ponavljati sve dok ne zapamti\u0161 pravi redoslijed.<\/p>\n<ul>\n<li>\n<h4><strong>Ozna\u010di citate<\/strong><\/h4>\n<\/li>\n<\/ul>\n<p>Citate koje pi\u0161e\u0161 u akademskom istra\u017eiva\u010dkom radu, one iz mjerodavnih izvora, dragocjen su izvor podataka. Upotrijebi post-it bilje\u0161ke razli\u010dite boje da bi ozna\u010dio korisne odlomke u knjigama. Ne zaboravi zabilje\u017eiti broj stranice, kao i autora odre\u0111enog citata, kako bi ti bilo lak\u0161e pri pisanju samog rada.<\/p>\n<ul>\n<li>\n<h4><strong>Prona\u0111i vi\u0161e izvora<\/strong><\/h4>\n<\/li>\n<\/ul>\n<p>Za nejasne ili \u0161kakljive teme uvijek pregledaj vi\u0161e izvora u potrazi za informacijama. Ponekad je lak\u0161e shvatiti informacije s vi\u0161e od jednog referentnog okvira. Na kraju \u010ditanja i istra\u017eivanja, usporedbi bilje\u0161ke koje si kupio i prema tome donesi vlastiti zaklju\u010dak o temi. Naravno, namjerava\u0161 li se pozivati na odre\u0111ene izvore, nemoj ih zaboraviti propisno navesti.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.libertas.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/sveuciliste_libertas_vodic_za_akademsko_citanje_4-scaled-1.jpeg\"><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-15404\" src=\"https:\/\/www.libertas.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/sveuciliste_libertas_vodic_za_akademsko_citanje_4-scaled-1.jpeg\" alt=\"\" width=\"1707\" height=\"2560\" \/><\/a><\/p>\n<h3><span style=\"color: #0000ff;\"><strong>Za\u0161to je akademsko \u010ditanje korisno?<\/strong><\/span><\/h3>\n<p>Informacije koje dolaze iz razli\u010ditih izvora (posebice web stranica i blogova) mogu biti zanimljive ili te potaknuti na daljnje istra\u017eivanje, no ne radi se uvijek o korisnim akademskim izvorima. Mogu ih napisati ljudi ili tvrtke \u010dija je glavna svrha podijeliti mi\u0161ljenje ili vam ne\u0161to prodati. S druge strane, akademske izvore kao \u0161to su ud\u017ebenici i \u010dlanci u znanstvenim \u010dasopisima obi\u010dno pi\u0161u stru\u010dnjaci u tom podru\u010dju i moraju pro\u0107i stroge uvjete kako bi bili objavljeni. Na ve\u0107ini fakulteta, kada profesori zadaju pisanje odre\u0111enog rada, o\u010dekuju da \u0107e isti biti argumentiran po pravilima struke. To zna\u010di da je cilj rada istra\u017eiti temu i razviti argument oko nje koriste\u0107i se dokazima i \u010dinjenicama u prilog odre\u0111enom stavu. Budu\u0107i da je brojna literatura za prou\u010davanje i u\u010denje na fakultetu (posebno stru\u010dni \u010dlanci iz \u010dasopisa) napisana u sli\u010dnom stilu, ste\u0107i \u0107e\u0161 iskustvo prou\u010davaju\u0107i ih. Njihova svrha je pru\u017eiti studentima priliku da budu izlo\u017eeni razli\u010ditim gledi\u0161tima i idejama. Takvo iskustvo mo\u017ee pomo\u0107i kriti\u010dkom razmi\u0161ljanju i razvijanju boljeg razumijevanja kako se stavovi drugih razlikuju od tvojih.<\/p>\n<h3><span style=\"color: #0000ff;\"><strong>\u0160alabahter za u\u010dinkovito \u010ditanje<\/strong><\/span><\/h3>\n<p>Aktivno u\u010denje i u\u010dinkovito \u010ditanje zahtijevaju vi\u0161e anga\u017emana nego samo mehani\u010dko \u010ditanje rije\u010di na stranici. Da bi nau\u010dili i zadr\u017eali ono \u0161to smo pro\u010ditali, dobro je raditi stvari poput zaokru\u017eivanja klju\u010dnih rije\u010di, pisanja bilje\u0161ki i razmi\u0161ljanja o onome \u0161to u\u010dimo. Aktivno \u010ditanje akademskih tekstova mo\u017ee biti izazov za studente koji su navikli \u010ditati samo iz zabave, ali vje\u017ebanjem se dolazi do iskustva. Primjerice, tek letimi\u010dnim pogledom na \u010dlanak ili tekst mo\u017ee\u0161 ste\u0107i uvid u njega prije nego se baci\u0161 na ozbiljnije prou\u010davanje. Za po\u010detak pro\u010ditaj naslov, pole\u0111inu knjige i sadr\u017eaj. Pregled ovih informacija mo\u017ee ti dati po\u010detnu ideju o onome \u0161to \u0107e\u0161 pro\u010ditati i koristan kontekst za razmi\u0161ljanje o temi. Nakon \u0161to pro\u010dita\u0161, odvoji vrijeme za pisanje kratkog sa\u017eetka teksta koji si upravo obradio. Vje\u017eba zapisivanja nekoliko re\u010denica ili pisanja kratkog odlomka koji bilje\u017ei glavne ideje, izuzetno je korisna. Sa\u017eetak ne samo da poma\u017ee razumjeti i upiti ono \u0161to smo pro\u010ditali, ve\u0107 nam daje i pripremljene materijale za ispite i druge zadatke. Nemoj zaboraviti napisati i vlastitu recenziju, kako bi ti prilikom sljede\u0107eg \u010ditanja tik pred ispit bila vrijedan izvor informacija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U\u017eivanje s dobrom knjigom u ruci ne mo\u017ee nadma\u0161iti niti jedan film ili serija, ma koliko dobri bili. Kvalitetan \u010dlanak ili blog, osim \u0161to su odli\u010dan izvor informiranja, mogu nas razonoditi ili opustiti.\u00a0\u00a0 Me\u0111utim, kada je rije\u010d o \u010ditanju za akademske svrhe, tu opu\u0161tanju nema mjesta. Profesori na fakultetu o\u010dekuju od svojih studenata da se [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":14009,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[25],"tags":[],"class_list":["post-14008","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-savjeti-i-vodici"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14008","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=14008"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14008\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/14009"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=14008"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=14008"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=14008"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}