{"id":11356,"date":"2023-02-13T14:14:39","date_gmt":"2023-02-13T14:14:39","guid":{"rendered":"https:\/\/www.libertas.hr\/uncategorized-hr\/kako-ucenje-nove-vjestine-mijenja-tvoj-mozak\/"},"modified":"2023-02-13T14:14:39","modified_gmt":"2023-02-13T14:14:39","slug":"kako-ucenje-nove-vjestine-mijenja-tvoj-mozak","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/savjeti-i-vodici\/kako-ucenje-nove-vjestine-mijenja-tvoj-mozak\/","title":{"rendered":"Kako u\u010denje nove vje\u0161tine mijenja tvoj mozak"},"content":{"rendered":"<p>U\u010denje sviranja instrumenta ili vje\u017ebanje odre\u0111enog sporta zahtijeva vrijeme i strpljenje. Stvar je u svladavanju novih vje\u0161tina, a isto vrijedi i kada je rije\u010d o u\u010denju bilo kakvih informacija. Kada ne\u0161to ponavlja\u0161 dovoljno dugo da to, lai\u010dki re\u010deno, radi\u0161 ve\u0107 automatski, doista mijenja mozak. Ova sposobnost mijenjanja u skladu s izazovima s kojima se suo\u010davamo naziva se neuroplasti\u010dnost. Neuro se odnosi na neurone, \u017eiv\u010dane stanice koje su gra\u0111evni blokovi mozga i \u017eiv\u010danog sustava. Plasti\u010dnost se odnosi na sposobnost promjene, \u0161to zna\u010di da neuroplasti\u010dnost omogu\u0107uje \u017eiv\u010danim stanicama promjenu ili prilagodbu.<\/p>\n<p>Brojne su prednosti neuroplasti\u010dnosti mozga. Dopu\u0161tanje na\u0161em mozgu da se prilagodi ili promijeni poma\u017ee kada su u pitanju:<\/p>\n<ul>\n<li>Sposobnost u\u010denja novih stvari<\/li>\n<li>Sposobnost pobolj\u0161anja postoje\u0107ih kognitivnih sposobnosti<\/li>\n<li>Oporavak od mo\u017edanog udara i traumatskih ozljeda mozga<\/li>\n<li>Ja\u010danje podru\u010dja gdje je funkcija izgubljena ili oslabila<\/li>\n<li>Pobolj\u0161anja raznih sposobnosti mozga<\/li>\n<\/ul>\n<p>Nakon \u0161to nau\u010dimo ne\u0161to novo, na\u0161 mozak nikada vi\u0161e nije isti. Vje\u017ebanjem neke vje\u0161tine ja\u010damo neuronske veze, a naprezanjem tijela prilikom u\u010denja odre\u0111ene vje\u0161tine signaliziramo da je to va\u017eno i govorimo mozgu da posveti vi\u0161e resursa tom izazovu. Odli\u010dni rezultati dolaze tek nakon mnogo napornog rada, a to dokazuje i znanost.<\/p>\n<p><iframe title=\"YouTube video player\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/LNHBMFCzznE\" width=\"560\" height=\"315\" frameborder=\"0\" allowfullscreen=\"allowfullscreen\"><\/iframe><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">TEDx Talk &#8211; How your brain changes during learning<\/p>\n<h3><span style=\"color: #3366ff;\"><strong>Redovito ponavljanje i dobar odmor za bolje u\u010denje<\/strong><\/span><\/h3>\n<p>Mozak se ne gasi preko no\u0107i, zato dobar san mo\u017ee doista pobolj\u0161ati sposobnost u\u010denja. To je zato \u0161to dok spavamo, na\u0161 mozak pohranjuje sje\u0107anja i nove informacije od prethodnog dana. Sve \u0161to nau\u010dimo prvo ide u na\u0161e kratkoro\u010dno pam\u0107enje, a ne\u0161to od toga kasnije se prenosi u dugotrajnu pohranu u mozgu. Spavanje je va\u017eno za prijenos iz kratkotrajnog u dugoro\u010dno pam\u0107enje, zbog \u010dega mo\u017ee do\u0107i do gubitka pam\u0107enja kod nedostatka sna.<\/p>\n<p>Mnogi studenti poku\u0161avaju zapamtiti mnogo informacija no\u0107 prije ispita, no da ta metoda mo\u017ee donijeti vi\u0161e \u0161tete nego koristi. Va\u017eno je rasporediti u\u010denje na vi\u0161e dana, \u0161to zna\u010di u\u010diti malo po malo, ali redovito. Tako se omogu\u0107uje stalno ja\u010danje veza izme\u0111u neurona.<\/p>\n<p><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" class=\"alignnone size-large wp-image-19759\" src=\"https:\/\/www.libertas.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/kako_ucenje_nove_vjestine_mijenja_mozak-1024x538-1.jpeg\" alt=\"\" width=\"686\" height=\"360\" \/><\/p>\n<p>Zna\u0161 onaj trenutak kada ne\u0161to \u0161to dosad uop\u0107e nisi mogao shvatiti odjednom postane jasno? To je rezultat stalnog gomilanja informacija koje otvara sje\u0107anja povezana sa zadatkom. Nakon \u0161to su ti memorijski neuroni aktivni, mogu formirati nove i stvoriti ja\u010de veze unutar postoje\u0107e mre\u017ee. S vremenom se na\u0161a razina razumijevanja pove\u0107ava sve dok odjednom ne\u0161to ne shvatimo u potpunosti. Dakle, sljede\u0107i put kada u\u010di\u0161 za test, po\u010dni to raditi barem nekoliko dana unaprijed. Ve\u010der prije ispite radije oti\u0111i rano u krevet i daj svom mozgu priliku da zacementira nove informacije u svoje stanice.<\/p>\n<h3><span style=\"color: #3366ff;\">Vje\u017ebaju\u0107i mozak ja\u010damo ga za nove izazove<\/span><\/h3>\n<p>U\u010denje je mnogo vi\u0161e od pukog primanja novih informacija i stjecanja znanja od drugih ljudi. Radi se o putu kontinuiranog rasta u kojem u\u010dimo iz vlastitog iskustva. Svaki put kad nau\u010di\u0161 novu rije\u010d ili razvije\u0161 novu vje\u0161tinu, u stvari stvara\u0161 i ja\u010da\u0161 neuralne puteve. Tako nastaju navike. Bez obzira koliko imamo godina, mo\u017eemo potaknuti mozak na stvaranje novih poveznica, tako da nove motori\u010dke, kognitivne i emocionalne vje\u0161tine budu ugra\u0111ene u neuronske sklopove.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"size-large wp-image-19757 aligncenter\" src=\"https:\/\/www.libertas.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/kako_ucenje_nove_vjestine_mijenja_mozak_2-1024x538-1.jpeg\" alt=\"\" width=\"686\" height=\"360\" \/><br \/>\nAko \u017eelimo u\u010diti, potrebna je visoka razina anga\u017emana i znati\u017eelje i zainteresiranosti. No stvaranje veza unutar na\u0161eg mozga i rekonfiguracija na\u0161ih neuronskih krugova doga\u0111a se tijekom spavanja i dubokog odmora bez sna. Istra\u017eivanja pokazuju da je<em> 90 minuta najdu\u017ee razdoblje u kojem zadr\u017eavamo intenzivan fokus i trud prema u\u010denju<\/em>. Nakon tog vremena potreban nam je odmor koji uklju\u010duje duboki san, drijemanje, opu\u0161tanje ili bilo koje stanje u kojem nismo usredoto\u010deni na u\u010denje. Takve \u201cblokove\u201d aktivnosti u\u010denja potrebno je raditi <em>u razmaku od 2 do 3 sata<\/em>, a ve\u0107ina ljudi ne mo\u017ee se u\u010denju intenzivno posvetiti vi\u0161e od 270 minuta dnevno.<\/p>\n<p><span style=\"color: #000080;\">Saznaj vi\u0161e:<\/span> <a href=\"https:\/\/www.libertas.hr\/za-studente\/nauci-kako-jednostavno-zapoceti-steci-i-zadrzati-rutinu-u-5-koraka\/\">Nau\u010di kako jednostavno zapo\u010deti, ste\u0107i i zadr\u017eati rutinu u 5 koraka<\/a><\/p>\n<p>Dokazano je da tjelesna aktivnost ima za\u0161titni u\u010dinak protiv kognitivnog pogor\u0161anja, osobito me\u0111u osobama koje redovito vje\u017ebaju. Dosljedno vje\u017ebanje mo\u017ee pobolj\u0161ati signalne putove povezane s plasti\u010dno\u0161\u0107u mozga kao i potencijalnom neurogenezom.Ako samo ponavlja\u0161 ono \u0161to ve\u0107 zna\u0161, zadr\u017eat \u0107e\u0161 svoju trenutnu razinu vje\u0161tine, ali se ne\u0107e\u0161 puno pobolj\u0161ati. Ako ni\u0161ta ne poduzme\u0161, stvari koje zna\u0161 otprije postupno \u0107e oslabiti i nestati iz tvojih vje\u0161tina. Samo stresom tijelo mo\u017eemo potaknuti da postane ja\u010de, br\u017ee, okretnije ili fleksibilnije. Guranjem izvan svoje zone udobnosti i do\u017eivljavanjem lagane nelagode, maksimalno pove\u0107avamo svoj potencijal. Normalno je bojati se gre\u0161aka i neuspjeha, ali potrebno je izazvati sebe u nadma\u0161ivanju vlastitih sposobnosti. Veliki dio na\u0161eg najve\u0107eg zadovoljstva u \u017eivotu dolazi iz na\u0161e spremnosti da se izlo\u017eimo novim izazovima i uklju\u010dimo u nova iskustva.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U\u010denje sviranja instrumenta ili vje\u017ebanje odre\u0111enog sporta zahtijeva vrijeme i strpljenje. Stvar je u svladavanju novih vje\u0161tina, a isto vrijedi i kada je rije\u010d o u\u010denju bilo kakvih informacija. Kada ne\u0161to ponavlja\u0161 dovoljno dugo da to, lai\u010dki re\u010deno, radi\u0161 ve\u0107 automatski, doista mijenja mozak. Ova sposobnost mijenjanja u skladu s izazovima s kojima se suo\u010davamo [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":11357,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[25],"tags":[],"class_list":["post-11356","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-savjeti-i-vodici"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11356","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11356"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11356\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11357"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11356"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11356"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11356"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}