{"id":11306,"date":"2023-01-11T14:06:23","date_gmt":"2023-01-11T14:06:23","guid":{"rendered":"https:\/\/www.libertas.hr\/uncategorized-hr\/odgadas-dok-ne-krene-panika-mozda-imas-studentski-sindrom\/"},"modified":"2023-01-11T14:06:23","modified_gmt":"2023-01-11T14:06:23","slug":"odgadas-dok-ne-krene-panika-mozda-imas-studentski-sindrom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/novosti\/odgadas-dok-ne-krene-panika-mozda-imas-studentski-sindrom\/","title":{"rendered":"Odga\u0111a\u0161 dok ne krene panika? Mo\u017eda ima\u0161 &#8220;studentski sindrom&#8221;!"},"content":{"rendered":"<p>Odga\u0111anje ili odugovla\u010denje je navika izbjegavanja va\u017enog zadatka, a uglavnom se manifestira fokusiranjem na manje bitne, ali ugodnije i lak\u0161e aktivnosti. Razlikuje se od lijenosti, koja je nespremnost na djelovanje. Dakle kad smo lijeni, jednostavno ne \u017eelimo ne\u0161to uop\u0107e napraviti, dok u slu\u010daju odga\u0111anja to samo prebacujemo na neko vrijeme u budu\u0107nosti.<\/p>\n<p>\u010cesto se to doga\u0111a jer smo nau\u010deni da tra\u017eimo trenutno zadovoljstvo, koje nudi zadovoljstvo u kra\u0107em roku, a strpljenje je vrlina koja mnogima nedostaje u dana\u0161njem u\u017eurbanom svijetu. Osim toga, odugovla\u010denje mo\u017ee prouzro\u010diti ozbiljne probleme za studente nakon \u0161to napuste akademsku zajednicu i u\u0111u na tr\u017ei\u0161te rada. Posljedice poput ni\u017ee pla\u0107e, kra\u0107ih razdoblja zaposlenosti, ve\u0107e vjerojatnosti nezaposlenosti i ni\u017eeg financijskog uspjeha vrlo su izgledne.<\/p>\n<p>Jedno istra\u017eivanje pokazalo je kako <em>otprilike 50% studenata ka\u017ee da odugovla\u010de \u010desto i s problemati\u010dnim posljedicama, njih \u010dak 75% redovito odga\u0111aju svoje obveze, dok pribli\u017eno 80% do 95% studenata povremeno odga\u0111a nepo\u017eeljne zadatke ili obveze<\/em>. S obzirom na ovako velike postotke, nastao je i naziv za vrstu odga\u0111anja koja kulminira izvr\u0161avanjem zadatka u posljednji trenutak &#8211; \u201estudentski sindrom\u201c.<\/p>\n<p><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" class=\"size-large wp-image-19542 aligncenter\" src=\"https:\/\/www.libertas.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/01\/odgadanje_odugovlacenje_ucenje_studentski_zivot_ispitni_rokovi-1024x683-1.jpg\" alt=\"\" width=\"686\" height=\"458\" \/><\/p>\n<h3><span style=\"color: #3366ff;\"><strong>Studentski sindrom \u2013 rje\u0161avanje problema u zadnji trenutak<\/strong><\/span><\/h3>\n<p>Pojam studentskog sindroma prvi je uveo Eliyahu M. Goldratt u svom romanu \u201eKriti\u010dni lanac\u201c. U pitanju je situacija kada imamo rok za predaju zadatka, ali u po\u010detku odugovla\u010dimo s ispunjavanjem istog, jer znamo da imamo dovoljno vremena za obaviti posao koji se od nas o\u010dekuje. Kako se krajnji rok pribli\u017eava, nastaje panika da se zadatak doista zavr\u0161i. Ovakav na\u010din rada bri\u0161e sigurnosnu granicu raspolo\u017eivog vremena za obavljanje posla i izla\u017ee osobu stresu i pritisku da obavi posao unutar vrlo tijesnog rasporeda. Kako se krajnji rok pribli\u017eava, postoje tri mogu\u0107a rje\u0161enja situacije. U sva tri slu\u010daja posljedice su neizbje\u017ene i ne\u017eeljene, a sve kre\u0107e od prvog odugovla\u010denja:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>uspijevamo isporu\u010diti projekt pod velikim stresom ili pritiskom<\/strong>\n<p>Uspje\u0161no rje\u0161enje mo\u017ee donijeti anksioznost i stres, s kojim se ne znamo nositi najbolje.<\/li>\n<li><strong>ne ispunjavamo ono \u0161to je prvotno obe\u0107ano<\/strong>\n<p>Ako ne ispunimo sve uvjete prethodno danog obe\u0107anja, riskiramo da projekt propadne ili nas to negativno obilje\u017ei za budu\u0107nost.<\/li>\n<li><strong>projekt prelazi rok i isporu\u010duje se s ka\u0161njenjem\n<p><\/strong>Isporu\u010di li se zadatak s ka\u0161njenjem, \u0161aljemo poruku da nismo pouzdani i na nas se ne mo\u017ee ra\u010dunati. A sve se moglo rije\u0161iti da smo krenuli raditi na vrijeme.<\/li>\n<\/ul>\n<h3><span style=\"color: #3366ff;\">Za\u0161to odga\u0111amo i odugovla\u010dimo?<\/span><\/h3>\n<p>Odga\u0111anje ima velikih nedostataka &#8211; osje\u0107amo se lo\u0161ije, fizi\u010dki i psihi\u010dki. Glavobolja, ve\u0107a razina stresa i lo\u0161 san samo su neki od simptoma povezanih s odga\u0111anjem obveza za koje znamo da \u0107emo trebati ispuniti. Perfekcionisti imaju tendenciju odga\u0111anja jer o\u010dekuju puno od sebe i boje se ho\u0107e li mo\u0107i ispuniti vlastite visoke standarde.Kad imamo previ\u0161e obveza lako je izbje\u0107i stvari koje ne \u017eelimo u\u010diniti, a to posebno dolazi do izra\u017eaja kada su u pitanju zadaci koje smatramo neugodnim, dosadnim ili nezanimljivim.<br \/>\nIzbjegavanje izvr\u0161avanja obveza je i dobro poznat oblik suo\u010davanja s anksiozno\u0161\u0107u. Kada se pojave pote\u0161ko\u0107e, ljudi sa slabim samopouzdanjem lako razviju sumnju u svoju sposobnost izvr\u0161avanja zadatka, dok \u0107e oni s jakim uvjerenjima vjerojatnije nastaviti s trudom da ga privedu kraju. Tu su i razna pona\u0161anja kao \u0161to je samohendikepiranje, kada u slu\u010daju neuspjeha mo\u017eemo okriviti odugovla\u010denje za svoj neuspjeh, a ne svoje sposobnosti.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"alignnone size-large wp-image-19544\" src=\"https:\/\/www.libertas.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/01\/odgadanje_odugovlacenje_ucenje_studentski_zivot_ispitni_rokovi_libertas-1024x683-1.jpg\" alt=\"\" width=\"686\" height=\"458\" \/><\/p>\n<h3><span style=\"color: #3366ff;\">Prestani odga\u0111ati obveze \u2013 organiziraj se!<\/span><\/h3>\n<p><strong><span style=\"color: #3366ff;\">1. Dr\u017ei rokove pod kontrolom<\/span><\/strong><\/p>\n<p>Kada se neki rok \u010dini kao nedosti\u017ean cilj u budu\u0107nosti, lako ga je zanemarivati do zadnjeg trena, zato se pobrini da svoje rokove jasno istakne\u0161 na vidljivom mjestu. Umjesto da odga\u0111a\u0161 u\u010denje, napravi plan kada \u0107e\u0161 pregledati bilje\u0161ke i odgovoriti na pitanja koja su potrebna za svladavanje gradiva. Kada to zavr\u0161i\u0161, kreni na sljede\u0107i zadatak. Ne preska\u010di obveze jer \u0107e\u0161 ubrzo shvatiti da od njih ne mo\u017ee\u0161 pobje\u0107i.<\/p>\n<p><strong><span style=\"color: #3366ff;\">2. Kreni s malim koracima<\/span><\/strong><\/p>\n<p>\u010cesto se zadatak \u010dini toliko velikim da ne znamo odakle po\u010deti. Reci sebi da \u0107e\u0161 sada u\u010diti samo 15 minuta. Zna\u0161 da to nije dovoljno, ali bolje i\u0161ta nego ni\u0161ta. Jednom kad krene\u0161, tih 15 se lako mo\u017ee pretvoriti u 45 minuta ili \u010dak nekoliko sati kada ti dobro krene i osjeti\u0161 da napreduje\u0161.<\/p>\n<p><strong><span style=\"color: #3366ff;\">3. Na\u0111i svoje vrijeme za produktivnost<\/span><\/strong><\/p>\n<p>Obrati pozornost na to kada ima\u0161 najvi\u0161e energije tijekom dana, kada si najproduktivniji i nema\u0161 problema s izvr\u0161avanjem zadataka. To je tvoje vrijeme za u\u010denje! S druge strane, izbjegavaj vrijeme u danu kada zna\u0161 da bi te mogao uhvatiti san ili umor, jer onda \u0107e\u0161 jednostavno na\u0107i ispriku da jo\u0161 jednom odgodi\u0161 va\u017enu obvezu.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"size-large wp-image-19546 aligncenter\" src=\"https:\/\/www.libertas.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/01\/odgadanje_odugovlacenje_ucenje_studentski_zivot_ispiti-1024x684-1.jpg\" alt=\"\" width=\"686\" height=\"458\" \/><\/p>\n<p><span style=\"color: #3366ff;\"><strong>4. Izbjegavaj sve \u0161to te ometa<\/strong><\/span><\/p>\n<p>Kada kona\u010dno sjedne\u0161 i uhvati\u0161 se knjige ili nekog drugog va\u017enog zadatka, lako je na\u0107i se u situaciji da radije lista\u0161 fotografije na mobitelu ili \u010dita\u0161 vijesti na portalima. \u010cak je i susjedova ma\u010dka preko puta ceste tada jako zanimljiva. Nemojmo se lagati \u2013 sve je zanimljivije od onoga \u0161to mora\u0161. Zato se probrini da eliminira\u0161 \u0161to vi\u0161e smetnji. Ugasi nepotrebne tabove u pregledniku, zaklju\u010daj mobitel, a ako je potrebno i zatvori prozor da ti prizori izvana ne ometaju rad.<\/p>\n<p><span style=\"color: #3366ff;\"><strong>5. Redovito se odmaraj<\/strong><\/span><\/p>\n<p>Kada studenti odugovla\u010de, skloni su \u017euriti s ispunjavanjem zadataka pri kraju roka, \u0161to podi\u017ee adrenalin i mo\u017ee ostaviti pogre\u0161an dojam da je ono \u0161to rade napravljeno na pravi na\u010din. U stvarnosti, me\u0111utim, redoviti odmori mogu pobolj\u0161ati tvoju produktivnost i usredoto\u010denost. Kada \u017euri\u0161, lako je previdjeti sitnice koje ti poslije mogu mnogo zna\u010diti, a koje ti ne bi promaknule da uspori\u0161 i uzme\u0161 dovoljno vremena da sve sagleda\u0161 kako treba. Ponekad upravo vrijeme odmora izme\u0111u dva zadatka mo\u017ee dati pravi uvid u rje\u0161enje.<\/p>\n<p><span style=\"color: #3366ff;\"><strong>6. Nagradi se<\/strong><\/span><\/p>\n<p>Uvedi nagradu za svako postignu\u0107e koje uspije\u0161 napraviti. Na primjer, kada pro\u010dita\u0161 jedno poglavlje, nagradi se epizodom omiljene TV emisije. Nakon \u0161to zavr\u0161i\u0161 sa zada\u0107om, idi na dru\u017eenje s prijateljima. Kada napokon polo\u017ei\u0161 ispit koji dugo sprema\u0161, ostvari si neku ve\u0107u \u017eelju. Nagrade \u0107e biti sla\u0111e kada zna\u0161 da su doista zaslu\u017eene i da iza njih stoji rad i trud.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Odga\u0111anje ili odugovla\u010denje je navika izbjegavanja va\u017enog zadatka, a uglavnom se manifestira fokusiranjem na manje bitne, ali ugodnije i lak\u0161e aktivnosti. Razlikuje se od lijenosti, koja je nespremnost na djelovanje. Dakle kad smo lijeni, jednostavno ne \u017eelimo ne\u0161to uop\u0107e napraviti, dok u slu\u010daju odga\u0111anja to samo prebacujemo na neko vrijeme u budu\u0107nosti. \u010cesto se to [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":11307,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[24,25],"tags":[],"class_list":["post-11306","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-savjeti-i-vodici"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11306","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11306"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11306\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11307"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11306"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11306"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11306"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}