{"id":11086,"date":"2023-12-04T13:29:54","date_gmt":"2023-12-04T13:29:54","guid":{"rendered":"https:\/\/www.libertas.hr\/uncategorized-hr\/kako-prekinuti-lose-navike\/"},"modified":"2023-12-04T13:29:54","modified_gmt":"2023-12-04T13:29:54","slug":"kako-prekinuti-lose-navike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/savjeti-i-vodici\/kako-prekinuti-lose-navike\/","title":{"rendered":"Kako prekinuti lo\u0161e navike"},"content":{"rendered":"<p><span style=\"font-weight: 400;\">Na\u0161e svakodnevne aktivnosti, pona\u0161anja, ali i na\u0161a budu\u0107nost pod utjecajem su na\u0161ih navika. Navike oblikuju tko smo i tko bismo mogli postati, od jednostavnih rutina kao \u0161to je pranje zubi ujutro do onih kompliciranijih kao \u0161to je redovito vje\u017ebanje, u\u010denje ili osobni razvoj. U osnovi, navike su rutinske, uobi\u010dajene radnje koje se izvode s malo ili nimalo razmi\u0161ljanja. One nalikuju mentalnim pre\u010dacima koje na\u0161 mozak stvara kako bi ubrzao odre\u0111ene zadatke. Ovisno o vrsti pona\u0161anja koje automatiziraju, navike mogu biti korisne ili \u0161tetne.\u00a0<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Va\u017eno je razumjeti kako navike funkcioniraju. Svaka navika ima ciklus od tri koraka: okida\u010d, radnja i nagrada. Okida\u010d je doga\u0111aj koji pokre\u0107e naviku, rutina je sama radnja, a nagrada je zadovoljavaju\u0107i rezultat ili osje\u0107aj koji proizlazi iz uspje\u0161nog izvr\u0161avanja navike. Na primjer, mentalno stanje napetosti mo\u017ee potaknuti naviku grickanja noktiju, \u0161to zauzvrat nudi trenutni predah. No, pitanje je kakve to dugoro\u010dne posljedice donosi.\u00a0<\/span><\/p>\n<h3><span style=\"color: #3366ff;\"><b>Kako se stvaraju navike<\/b><\/span><\/h3>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Neuroplasti\u010dnost, proces koji utje\u010de na strukturu i funkciju mozga, na\u010din je na koji se stvaraj<\/span><span style=\"font-weight: 400;\">u navike. Ponavljana aktivnost ja\u010da neuronske mre\u017ee u na\u0161em mozgu koje su s njom povezane, \u010dine\u0107i je automatskom i manje ovisnom o svjesnom mi\u0161ljenju. Na\u0161i \u017eivoti mogu duboko utjecati na na\u0161e navike, koje mogu utjecati na razli\u010dite aspekte na\u0161eg blagostanja.<\/span><\/p>\n<p><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-21994\" src=\"https:\/\/www.libertas.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/kako_prekinuti_lose_navike_2.jpeg\" alt=\"\" width=\"1200\" height=\"630\" \/><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Neke radnje poput odga\u0111anja mogu sprije\u010diti produktivnost, dok je konstruktivne navike poput postavljanja ciljeva i upravljanja vremenom mogu potaknuti. Na tjelesnu dobrobit utje\u010du pona\u0161anja kao \u0161to su redovita tjelovje\u017eba, uravnote\u017eena prehrana i dovoljno sna, ali \u0161tetna pona\u0161anja mogu rezultirati zdravstvenim problemima. Negativni obrasci razmi\u0161ljanja i metode suo\u010davanja mogu pogor\u0161ati tjeskobu i depresiju, dok dobri obrasci razmi\u0161ljanja, svjesnost i prakse upravljanja stresom mogu pobolj\u0161ati mentalno zdravlje. Neka istra\u017eivanja pokazala su kako je potrebno barem 21 dan neprestanog i redovitog izvr\u0161avanja neke radnje kako bi ona postala navikom. Naravno, oni prvi dani su obi\u010dno i najte\u017ei.<\/span><\/p>\n<h3><span style=\"color: #3366ff;\"><b>Va\u017eno je prepoznati i osvjestiti vlastite lo\u0161e navike<\/b><\/span><\/h3>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Nezdrave navike \u010desto donose trenutnu nagradu ili olak\u0161anje. Na primjer, pu\u0161enje cigareta ili u\u017eivanje u nezdravoj hrani mo\u017ee pru\u017eiti trenutno zadovoljstvo ili olak\u0161anje od stresa. Ovo trenutno zadovoljstvo mo\u017ee ote\u017eati odupiranje tim navikama. Mnoge nezdrave navike slu\u017ee kao mehanizmi suo\u010davanja sa stresom, tjeskobom ili drugim negativnim emocijama. Okolina i dru\u0161tveni krugovi mogu uvelike utjecati na na\u0161e navike. Ako se prijatelji ili \u010dlanovi obitelji pona\u0161aju nezdravo, ve\u0107a je vjerojatnost da \u0107emo usvojiti takva pona\u0161anja. Sli\u010dno tome, dostupnost nezdravih opcija u na\u0161em okru\u017eenju, poput brze hrane ili slatkih grickalica, mo\u017ee olak\u0161ati upadanje u takve navike. Ponekad ljudi stvaraju nezdrave navike ne shva\u0107aju\u0107i dugoro\u010dne posljedice. Na primjer, kontinuirano odga\u0111anje u po\u010detku se mo\u017ee \u010diniti bezopasnim, ali s vremenom mo\u017ee dovesti do propu\u0161tenih prilika i pove\u0107anog stresa.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Ponekad ljudi pribjegavaju nezdravim navikama jer im nedostaju zdravije alternative za upravljanje stresom, dosadom ili negativnim emocijama. Razvijanje zdravih strategija suo\u010davanja, kao \u0161to su vje\u017ebanje, meditacija ili tra\u017eenje podr\u0161ke, mogu ubla\u017eiti potrebu za nezdravim navikama. U nekim slu\u010dajevima genetika i biolo\u0161ki \u010dimbenici mogu u\u010diniti odre\u0111ene osobe osjetljivijima na ovisnost i nezdrave navike. Ti \u010dimbenici mogu utjecati na to kako mozak reagira na odre\u0111ene tvari ili pona\u0161anja. Odvikavanje od nezdravih navika mo\u017ee biti izazovno, a nekim pojedincima mo\u017ee nedostajati motivacija ili uvjerenje da je promjena mogu\u0107a. Bez sna\u017enog poticaja ili uvjerenja u vlastitu sposobnost da se promijeni, mo\u017ee biti izazovno osloboditi se ovih navika.<br \/>\n<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\"><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter wp-image-22006 size-large\" src=\"https:\/\/www.libertas.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/kako_prekinuti_lose_navike-1-1024x683-1.jpeg\" alt=\"\" width=\"1024\" height=\"683\" \/><\/span><\/p>\n<h3><span style=\"color: #3366ff;\"><b>Studentske navike oblikuju budu\u0107nost<\/b><\/span><\/h3>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Lo\u0161e navike mogu se prikriveno uvu\u0107i u \u017eivot studenta, bez da odmah poka\u017eu koliko trajno ili dugoro\u010dne lo\u0161e posljedice mogu ostaviti. Ova pona\u0161anja, koja variraju od odga\u0111anja projekata i prekomjernog u\u017eivanja u opijatima, pa sve do negativnog mi\u0161ljenja o samom sebi, mogu negativno utjecati na akademska postignu\u0107a, mentalno zdravlje i osobni razvoj. Umjesto u\u010denja ili sudjelovanja u raznim projektima, mnogi studenti provode sate u \u201cscrollanju\u201d po dru\u0161tvenim mre\u017eama ili gube vrijeme na stvari koje im donose samo trenuta\u010dno zadovoljstvo. <\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Zbog nedostatka vremena ili stresa, neki se mogu osloniti na opcije nezdrave prehrane poput brze hrane ili slatkih grickalica, usvajaju\u0107i time lo\u0161e prehrambene navike koje \u0107e ih pratiti \u010ditav \u017eivot. Jednako tako, dobre navike poput zdrave prehrane, redovitog vje\u017ebanja i odvajanja vremena za u\u010denje i osobni razvoj, mogu ostati s nama \u010ditav \u017eivot, ako ih dovoljno rano krenemo prakticirati. Prvi je korak, naravno, volja da odaberemo promjenu nakon \u0161to prepoznamo lo\u0161u naviku.<\/span><\/p>\n<h3><span style=\"color: #3366ff;\"><strong>Kako mo\u017eete prepoznati lo\u0161e navike?\u00a0<\/strong><\/span><\/h3>\n<ul>\n<li><strong>Samopromatranjem:<\/strong>\u00a0Redovito razmi\u0161ljajte o vlastitim postupcima i pona\u0161anjima. Postavljajte si pitanja poput &#8220;Kako provodim svoje slobodno vrijeme?&#8221; ili &#8220;Jesam li zadovoljan\/a svojim trenutnim radnim navikama?&#8221;<\/li>\n<li><strong>Pra\u0107enjem rezultata:<\/strong> Ako primijetite da ste lo\u0161iji u u\u010denju, da gubite vi\u0161e energije ili neke promjene u raspolo\u017eenju, to mo\u017ee ukazivati na lo\u0161e navike koje utje\u010du na va\u0161e mentalno zdravlje.<\/li>\n<li><strong>Tra\u017eite feedback od drugih:<\/strong> Pitajte prijatelje, obitelj ili kolege o svojim navikama. Ponekad tre\u0107e osobe mogu primijetiti obrasce pona\u0161anja koje sami mo\u017eda niste uo\u010dili.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Evo tri primjera koja vam mogu pomo\u0107i u prepoznavanju lo\u0161ih navika.<\/p>\n<p><strong> Primjer 1 &#8211; Prokrastinacija na ispitima i zadacima:<\/strong> ako primijetite da redovito odga\u0111ate po\u010detak u\u010denja za ispite ili da \u010desto ostavljate stvari za zadnji trenutak, to ve\u0107 mo\u017ee ukazivati da je prokrastinacija postala problemati\u010dna navika.<\/p>\n<p><strong>Primjer 2 &#8211; Nezdrava prehrana i nedostatak tjelovje\u017ebe:<\/strong> ako primijetite da \u010desto pose\u017eete za brzom hranom, preska\u010dete obroke ili zanemarujete tjelovje\u017ebu zbog intenzivnog tempa studiranja, to mo\u017ee ukazivati na lo\u0161e prehrambene i \u017eivotne navike. Nedostatak pa\u017enje prema vlastitom zdravlju mo\u017ee biti jasan pokazatelj potrebe za promjenom.<\/p>\n<p><strong>Primjer 3 &#8211; Prekomjerna upotreba dru\u0161tvenih mre\u017ea i gubitak fokusa:<\/strong> ako primijetite da previ\u0161e vremena provodite na dru\u0161tvenim mre\u017eama umjesto da se fokusirate na fakultetske obaveze, to mo\u017ee biti znak da razvijate lo\u0161u naviku gubitka koncentracije. Ako stalno prekidate u\u010denje kako bi provjerili notifikacije na mobitelu, to bi moglo imati negativan utjecaj na akademske rezultate.<\/p>\n<p>Prepoznavanje lo\u0161ih navika klju\u010dno je za dono\u0161enje pozitivnih promjena. Nakon prepoznavanja, mlada osoba mo\u017ee razviti strategije za promjenu tih navika i postavljanje ciljeva koji \u0107e pobolj\u0161ati njihov akademski uspjeh i op\u0107e blagostanje.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-22004\" src=\"https:\/\/www.libertas.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/kako_prekinuti_lose_navike_3.jpeg\" alt=\"\" width=\"1200\" height=\"800\" \/><\/p>\n<h3><span style=\"color: #3366ff;\"><b>Postavljanje ciljeva i izrada plana za promjenu<\/b><\/span><\/h3>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">U okru\u017eenju poticajnog akademskog obrazovanja le\u017ei mnogo prilika, ali i izazova. Razbijanje \u0161tetnog pona\u0161anja zahtijeva dobro osmi\u0161ljenu strategiju. A strategiji prethodi postavljanje ciljeva. Prvi korak. I to ne bilo kakvog cilja ve\u0107 postavljanje preciznih, dosti\u017enih ciljeva koji su u skladu s ne\u010dijim akademskim i osobnim \u017eeljama. <a href=\"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/za-studente\/do-zeljenog-cilja-u-5-koraka\/\">Ovaj vodi\u010d za postavljanje SMART ciljeva s primjerima pomo\u0107i \u0107e vam u boljem definiranju cilja, kao i za lak\u0161e pra\u0107enje svog napretka<\/a>.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Zaklju\u010dak &#8211; nijedan plan nije uklesan u kamenu isasvim je normalno da se planovi mijenjaju zajedno s okolnostima u kojima \u017eivimo i uvjetima koji nas okru\u017euju. Va\u017eno je samo ne odustati od onoga \u0161to nas \u010dini boljim, neprestano raditi na sebi i nagraditi se za svaki korak koji napravimo prema najboljoj verziji sebe.<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Na\u0161e svakodnevne aktivnosti, pona\u0161anja, ali i na\u0161a budu\u0107nost pod utjecajem su na\u0161ih navika. Navike oblikuju tko smo i tko bismo mogli postati, od jednostavnih rutina kao \u0161to je pranje zubi ujutro do onih kompliciranijih kao \u0161to je redovito vje\u017ebanje, u\u010denje ili osobni razvoj. U osnovi, navike su rutinske, uobi\u010dajene radnje koje se izvode s malo [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":11087,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[25],"tags":[],"class_list":["post-11086","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-savjeti-i-vodici"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11086","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11086"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11086\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11087"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11086"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11086"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11086"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}