{"id":11010,"date":"2023-10-10T07:19:32","date_gmt":"2023-10-10T07:19:32","guid":{"rendered":"https:\/\/www.libertas.hr\/uncategorized-hr\/srusimo-stereotipe-mentalno-zdravlje\/"},"modified":"2023-10-10T07:19:32","modified_gmt":"2023-10-10T07:19:32","slug":"srusimo-stereotipe-mentalno-zdravlje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/savjeti-i-vodici\/srusimo-stereotipe-mentalno-zdravlje\/","title":{"rendered":"Sru\u0161imo stereotipe: Mentalno zdravlje"},"content":{"rendered":"

Na Svjetski dan mentalnog zdravlja, 10. listopada, prenosimo \u010dlanak i rezultate osobnog istra\u017eivanja autorice Tamare Kolar, izvorno objavljene u Libertas studentskim novinama br. 5, kao podsjetnik i poticaj jedni drugima na brigu o mentalnom zdravlju.<\/strong><\/p>\n

\n

Mentalno zdravlje dio je op\u0107eg zdravlja te je jednako va\u017eno kao i fizi\u010dko zdravlje. Ne smijemo ih promatrati kao zasebne cjeline ve\u0107 kao sustav \u010diji dijelovi moraju funkcionirati u skladu, za dobrobit \u010ditavog organizma. Na\u017ealost, kod teme mentalnog zdravlja jo\u0161 uvijek nailazimo na brojne stereotipe i predrasude. Odlazak psihijatru ili psihologu promatra se kao o\u010dajni\u010dki \u010din, na koji se mnogi odlu\u010duju samo u slu\u010daju potpune nemo\u0107i.<\/p>\n

Kod glavobolje \u010desto pose\u017eemo za lijekovima protiv bolova, a kad nam doktor prepi\u0161e antibiotik ili terapiju lijekovima za neku bolest, poput hipertenzije, ve\u0107inom ne propitujemo njegovu odluku. Me\u0111utim, kad razgovaramo o terapiji antidepresivima, razgovor poprima druga\u010diji ton. Dru\u0161tvo naginje mi\u0161ljenju da su takvi lijekovi nepotrebni i da se poreme\u0107aji poput depresije ili anksioznosti lije\u010de na druge na\u010dine, promjenom \u017eivotnih navika i suo\u010davanjem s problemima. \u010cesto se takve osobe promatra kao slabi\u0107e, ljude koji se ne znaju izboriti s uobi\u010dajenim problemima i koji tra\u017ee \u201elak\u0161i izlaz.\u201d Dva naj\u010de\u0161\u0107a poreme\u0107aja sada\u0161njice zasigurno su depresija i anksiozni poreme\u0107aj.\u00a0<\/span><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Depresija i anksioznost<\/strong><\/span><\/h3>\n

\u201eOsje\u0107ao sam se ba\u0161 depresivno ju\u010der\u201d \u2013 poznata izjava? \u010cesto pogre\u0161no koristimo rije\u010d \u201edepresija,\u201d opisuju\u0107i kra\u0107e stanje lo\u0161eg raspolo\u017eenja i nezadovoljstva. Me\u0111utim, klini\u010dka depresija utje\u010de na \u017eivot bolesnika u potpunosti. Mogu biti razdra\u017eljivi i tjeskobni, izbjegavaju susrete s drugima i osje\u0107aju se umrtvljeno. Depresija je vi\u0161e nalik osje\u0107aju praznine, neispunjenosti, nego osje\u0107aju tuge. Klini\u010dki depresivni ljudi nemaju energije ni za \u0161to i gube interes za sve. \u010cesto ih okolina smatra lijenima, no zbog svog stanja oni zapravo nemaju snage ni za obavljanje osnovnih radnji. Osim zanemarivanja posla ili studija, obitelji i prijatelja, nerijetko zanemaruju i vlastitu higijenu, ne imaju\u0107i dovoljno volje da bi se otu\u0161irali ili po\u010de\u0161ljali. Depresija vodi do gubitka apetita i libida te do nesanice. Osje\u0107aj bezna\u0111a i strah od budu\u0107nosti dovode ih do suicidalnih misli.\u00a0<\/span><\/p>\n

Anksioznost je osje\u0107aj nelagode, op\u0107e napetosti, zabrinutosti, stresa, panike, straha te iracionalnog lo\u0161eg predosje\u0107aja. Uklju\u010duje kognitivne, emocionalne, bihevioralne i tjelesne simptome. Naj\u010de\u0161\u0107i kognitivni simptomi su zabrinutost, te\u0161ko\u0107e u koncentraciji i pam\u0107enju, negativna razmi\u0161ljanja o sebi i budu\u0107nosti. Emocionalni simptomi uklju\u010duju neugodu i nemir, upla\u0161enost, nervozu, strah, depersonalizaciju, derealizaciju i razdra\u017eljivost. Naj\u010de\u0161\u0107i bihevioralni simptomi su srame\u017eljivost i izbjegavanje situacija koje izazivaju anksioznost. Tjelesni simptomi su brojni, a neki od njih su osje\u0107aj gu\u0161enja, ubrzano disanje, ubrzan puls, povi\u0161en krvni tlak, tremori, drhtanje, bol u trbuhu, proljev, mu\u010dnina i povra\u0107anje. Anksioznost \u010desto uklju\u010duje i napadaje panike koje definiramo kao epizode intenzivnog straha koji se manifestiraju kroz niz misaonih i tjelesnih simptoma. Napadaji panike iznenadni su, neo\u010dekivani, a zbog simptoma se osoba \u010desto osje\u0107a kao da do\u017eivljava sr\u010dani udar. Ve\u0107ina ljudi barem \u0107e jednom u \u017eivotu do\u017eivjeti napadaj panike. Problem nastaje kad su pani\u010dni napadaji \u010desti, a samim time izazivaju u bolesniku strah od pojave novog napadaja. Osje\u0107aj tjeskobe postaje beskrajni ciklus.\u00a0<\/span><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Zabrinjavaju\u0107i rezultati ankete<\/span><\/h3>\n

Zainteresirana stanjem me\u0111u mojim poznanicima, kolegama i kolegicama te drugim mladim ljudima, provela sam kratku i jednostavnu anketu koriste\u0107i Google Forms. Postavila sam nekoliko pitanja na koja sam zbilja htjela \u010duti odgovor te anketu podijelila putem dru\u0161tvenih mre\u017ea. Od 100 ispitanika, 88 ih je mla\u0111e od 25 godina. Najve\u0107i broj su studenti, njih 70. Htjela sam saznati koliko je ljudi barem jednom u \u017eivotu posjetilo psihijatra ili psihologa.<\/p>\n

Potvrdno je odgovorilo 39 ispitanika, a samo pet ih posje\u0107uje psihijatra ili psihologa trenuta\u010dno. Na terapiji antidepresivima jest, ili je bilo tek \u010detvero ispitanika dok je anksiolitike koristilo, ili ih koristi, njih 36. \u010cak 69 do\u017eivjelo je napadaj panike. Napadaj panike definirala sam kao javljanje iznenadnog skupa simptoma poput lupanja srca, boli u grudima, ote\u017eanog disanja i osje\u0107aja gu\u0161enja, mu\u010dnine, vrtoglavice, sna\u017ene nelagode i krajnjeg straha. Mo\u017ee se manifestirati i nizom drugih simptoma, ali zajedni\u010dko im je da se radi o epizodi vrlo intenzivnog straha koji se manifestira kroz razne tjelesne i misaone simptome. Jo\u0161 ve\u0107i broj ispitanika, njih \u010dak 91, osje\u0107ao se barem jednom anksiozno, a anksioznost sam definirala kao osje\u0107aj nelagode, op\u0107e napetosti, zabrinutosti, velikog stresa, panike, straha te iracionalnog lo\u0161eg predosje\u0107aja.\u00a0<\/span><\/p>\n

Odgovori na sljede\u0107a dva pitanja su me zbilja zabrinuli. Pod stresom se \u010desto osje\u0107a 42 ispitanika, njih 25 ponekad, osam uvijek, a samo 15 rijetko. Zamolila sam ih da ocijene svoje samopouzdanje na ljestvici od 1 do 5, gdje 1 ozna\u010dava vrlo nisku razinu samopouzdanja, a 5 vrlo visoku. Najvi\u0161e je ispitanika izabralo 4 (njih 37), zatim 3 (njih 33) te 2 (njih 20). Svoje samopouzdanje \u010detiri ispitanika ozna\u010dava s ocjenom 1, a samo njih \u0161est s 5. Posljednje pitanje odnosilo se na dijagnosticirane poreme\u0107aje koje ispitanici mo\u017eda imaju. Najve\u0107i broj ispitanika, njih 85, nema dijagnosticiran poreme\u0107aj. Depresiju (depresivnu epizodu) ima njih devet, a anksioznost (op\u0107i anksiozni poreme\u0107aj, agorafobiju, pani\u010dni poreme\u0107aj i sl.) 15 ispitanika. Po tri su odgovora za opsesivno-kompulzivni poreme\u0107aj, poreme\u0107aj li\u010dnosti te reakciju na stres\/poreme\u0107aj prilagodbe.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Pomo\u0107 na putu do oporavka<\/span><\/h3>\n

Kako se nositi s tim problemima? Izgledaju grozno, neizdr\u017eivo i zastra\u0161uju\u0107e. Mogu li se zaista rije\u0161iti promjenama u prehrani, izletima u prirodu, onom slikovitom uputom \u2013 \u201ezagrlite stablo?\u201d Oporavak od depresije, anksioznog poreme\u0107aja i drugih sli\u010dnih poreme\u0107aja nije lak put i po\u010dinje s vama. Ako vas va\u0161e misli gu\u0161e i ne vidite izlaz iz vlastitih problema, bez obzira na simptome koje osje\u0107ate, potra\u017eite pomo\u0107. Odlazak kod psihijatra ili psihologa nije navla\u010denje \u201elu\u0111a\u010dke ko\u0161ulje.\u201d Nalazimo se usred pandemije koja traje dulje od godinu dana. Osim toga, suo\u010dili smo se potresima, i jo\u0161 se uvijek suo\u010davamo s posljedicama koje su oni ostavili. Osim jasno vidljive materijalne \u0161tete, takve stresne i traumati\u010dne situacije ostavljaju i psiholo\u0161ki trag.\u00a0<\/span><\/p>\n

Kako zami\u0161ljate odlazak kod psihijatra? Sjest \u0107ete u udoban naslonja\u010d ili mo\u017eda le\u0107i na dvosjed i ispri\u010dati mu sve \u0161to vas mu\u010di. On \u0107e kimati glavom i vi \u0107ete se odmah osje\u0107ati bolje. Na\u017ealost ili nasre\u0107u, terapija ne izgleda tako. L. Wolberg psihoterapiju definira kao lije\u010denje problema emocionalne prirode psiholo\u0161kim putem, u kojem educirana osoba uspostavlja profesionalni odnos s bolesnikom u svrhu uklanjanja, modificiranja ili ubla\u017eavanja postoje\u0107ih simptoma, promjene poreme\u0107enih obrazaca pona\u0161anja, kao i poticanje pozitivnog rasta i razvoja li\u010dnosti. Ako patite od izra\u017eene depresije i anksioznosti, psihijatar \u0107e predlo\u017eiti terapiju antidepresivima koji su va\u0161 alat, uz psihoterapiju, za oporavak.\u00a0<\/span><\/p>\n

Jedan od najpopularnijih terapijskih procesa danas je kognitivno-bihevioralna terapija<\/em>. Relativno je kratkotrajna i usmjerena na konkretne i odre\u0111ene probleme te strukturirana. \u010cesto \u0107ete dobiti doma\u0107e zada\u0107e, odnosno uvje\u017ebavati razli\u010dite tehnike koje ste nau\u010dili na samom susretu. Cilj je mijenjanje pona\u0161anja koje uzrokuje problem i uklanjanje jasno definiranih pote\u0161ko\u0107a. Stres je parazit dana\u0161njeg dru\u0161tva, posljedica u\u017eurbanog na\u010dina \u017eivota i svi bismo trebali te\u017eiti aktivnom radu na smanjivanju svoje svakodnevne koli\u010dine stresa.\u00a0<\/span><\/p>\n

Briga za mentalno zdravlje jednako je va\u017ena kao i briga za fizi\u010dko zdravlje. Ako je potrebno, potra\u017eite stru\u010dnu pomo\u0107. Odlazak na psihoterapiju nije sramotan. Ako pijete antidepresive, niste \u201eludi.\u201d Depresija, anksiozni poreme\u0107aj, pani\u010dni poreme\u0107aj, poreme\u0107aji li\u010dnosti, opsesivno-kompulzivni poreme\u0107aj \u2013 to su bolesti. Nitko ih ne izabire i ne nestaju preko no\u0107i, snagom volje. Kao i svaka druga bolest, one se lije\u010de. Biti depresivan nije sramotno. Osobe s poreme\u0107ajem li\u010dnosti, grani\u010dnim, bipolarnim ili nekim drugim, nisu opasne. Ljudi s tim poreme\u0107ajima dio su dru\u0161tva, \u010dlanovi su va\u0161ih obitelji, va\u0161i su prijatelji, susjedi, kolege na faksu i poznanici s posla. Vrijeme je da po\u010dnemo ru\u0161iti stereotipe koji okru\u017euju mentalno zdravlje!<\/p>\n

\n

Telefonski brojevi na kojima mo\u017eete dobiti psiholo\u0161ku pomo\u0107<\/strong><\/span><\/h3>\n

Slu\u017eba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo \u201eDr. Andrija \u0160tampar\u201d\u00a0<\/span><\/strong><\/p>\n

\u2013 ponedjeljkom, srijedom i petkom od 8 do 16 sati te utorkom i \u010detvrtkom od 12 do 20 sati:
\n01 2991 356, 01 4696 276, 01 4696 107, 01 4696 297, 01 6468 334, 01 6468 335, 01 6468 337 i 01 6468 338<\/p>\n

Psiholo\u0161ki centar TESA\u00a0<\/span><\/strong><\/p>\n

\u2013 od ponedjeljka do petka od 10 do 22 sata: 01 4828 888; internet savjetovali\u0161te: psiho.pomoc@tesa.hr<\/p>\n

Centar za krizna stanja i prevenciju suicida koji djeluje u sklopu Klinike za psihijatriju i psiholo\u0161ku medicinu (KBC Zagreb)<\/strong><\/p>\n

\u2013 od 0 do 24: 01 2376 470\u00a0 <\/span>te ostali brojevi koji se nalaze na linku http:\/\/www.psiholoska-komora.hr\/1238<\/span><\/a><\/p>\n

Psiholo\u0161ku pomo\u0107 mo\u017eete potra\u017eiti i na na\u0161em sveu\u010dili\u0161tu<\/strong><\/p>\n

Kontaktirajte profesoricu doc. dr. sc. Radojku Kraljevi\u0107 koja je certificirani psihoterapeut i supervizor; rkraljevic@libertas.hr<\/a>\u00a0<\/span><\/p>\n

\n

Autor: Tamara Kolar
\n\u010clanak je izvorno objavljen u Libertas studentskim novinama br. 5<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na Svjetski dan mentalnog zdravlja, 10. listopada, prenosimo \u010dlanak i rezultate osobnog istra\u017eivanja autorice Tamare Kolar, izvorno objavljene u Libertas studentskim novinama br. 5, kao podsjetnik i poticaj jedni drugima na brigu o mentalnom zdravlju. Mentalno zdravlje dio je op\u0107eg zdravlja te je jednako va\u017eno kao i fizi\u010dko zdravlje. Ne smijemo ih promatrati kao zasebne […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":11011,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[25],"tags":[],"class_list":["post-11010","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-savjeti-i-vodici"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11010","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11010"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11010\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11011"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11010"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11010"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.libertas.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11010"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}