U posljednjem broju hrvatskih sveučilišnih novina Universitas objavljen je članak na temu odluke Ustavnog suda o ukidanju dijela Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO). Kako bi pojasnili navedenu odluku i razlike između Sveučilišta i ostalih visokoškolskih institucija prenosimo dio objavljenog teksta:
„Postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom pokrenut je zbog odredbi Zakona o HKO po kojima bi osoba koja završi specijalistički diplomski i stručni studij mogla – bez pohađanja i završetka diplomskog sveučilišnog studija ili odgovarajućeg razlikovnog programa – neustavno steći akademski stupanj doktora znanosti ili umjetnosti, tj. kvalifikaciju razine 8.2, koja se stječe samo završetkom sveučilišnog (doktorskog) studija.
Ustavna je tužba Zagrebačkog sveučilišta rezultirala ukidanjem članka o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru o specijalistističkim diplomskim stručnim studijima. Ustavni sud navodi kako se „može utvrditi da osporeno zakonsko rješenje zadire u ustavni položaj sveučilišta koje je jedino ovlašteno osposobljavati studente za oblike stvaralaštva iz članka 68. stavka 1. Ustava. Specijalistički diplomski stručni studiji za to nisu stvoreni, niti ovlašteni.
No, Ustavni sud naglašava da bi postojeći binarni sustav visokog obrazovanja bilo pogrešno sagledavati kroz vrijednosnu usporedbu „jer su oba sustava – i sveučilišni i stručni – za društvenu zajednicu jednako vrijedni i jednako potrebni“. No iz toga ne slijedi da bi se ta dva sustava visokog obrazovanja smjela poistovjećivati na način na koji je to učinjeno osporenim člankom, odnosno smještanjem sveučilišnog diplomskog studija i specijalističkog diplomskog stručnog studija na istu razinu HKO-a pod jednakim minimalnim uvjetima za stjecanje i pristupanje cjelovitim kvalifikacijama na razinama 8.1 i 8.2 „Jer sveučilišni i stručni studiji dva su različita sustava visokog obrazovanja, koja obrazuju i osposobljavaju studente za različite svrhe“ – sveučilišni studij osposobljava za razvoj i primjenu znanstvenih, umjetničkih i stručnih dostignuća, a stručni studij osposobljava za neposredno uključivanje u radni proces. U skladu s tim, stručni i sveučilišni studiji podliježu i drugačijim institucionalnim kriterijima u svim postupcima vrednovanja, od inicijalne akreditacije (tj. osnivanja), preko tematskih vrednovanja do reakreditacije, i sl.“
Ustavni sud ne ulazi u pitanje je li Republici Hrvatskoj potrebno visoko obrazovanje utemeljeno na binarnom sustavu, odnosno kakav bi sustav visokog obrazovanja trebao biti. Međutim, sve dok takav binarni sustav postoji u sadašnjem obliku, s ustavnog aspekta je relevantno to što stručnim studijskim programima nedostaje akademska (znanstvena ili umjetnička istraživačka) komponenta, pri čemu veleučilišta nisu ustavna kategorija i nisu obuhvaćena ustavnim jamstvom autonomije sveučilišta.“
Članak u cijelosti možete pročitati u tiskanom izdanju hrvatskih sveučilišnih novina Universitas, broj 78. od 02. svibnja 2016. godine.
